Tajne dubina jezera Vostok i genom drevnog čovjeka

Među očekivanim otkrićima godine su podaci koji će biti dobiveni nakon analize uzoraka vode iz jezera Vostok, dobro sakrivenog ispod sloja leda debelog četiri kilometra. Oni će omogućiti zaključke o tome postoje li živi organizmi u vodenom sloju jezera koje se nekoliko milijuna godina nalazi u potpunoj izolaciji od bilo kakvih kontakata s atmosferom. Također, svjetska znanost će dobiti znanja od neprocjenjive vrijednosti u području geologije, istaknuo je za Glas Rusije šef Ruske Antarktičke ekspedicije Valerij Lukin: „To će nam omogućiti da ispitamo zemljište jezera i ocijenimo geološku povijest naše planete. Naime, svjetska znanstvena zajednica još ne zna što predstavljaju slojevi tla koji se nalaze ispod lednika antarktida.“

Ponos 2012., dio 2. Jezero Vostok: zaviriti u bezdan 5. veljače 2012. bušotina duboka 3769,3 m došla je do jezera Vostok, koje je milijunima godina opstalo u tekućem stanju ispod antarktičkog leda. Ruski znanstvenici su tako postali prvi ljudi koji su stupili u kontakt s takvim izoliranim ekosistemom. Ponos Rusije 2012.

Osim toga, po mišljenju Valerija Lukina, metodika, inženjerska rješenja i tehnologije, koje su ruski znanstvenici primijenili tijekom rada na jezeru Vostok mogu dobro doći u traganjima za životom na drugim planetima Sunčevog sustava. Ovo je povezano s tim što su jezera Antarktika koja se nalaze ispod lednika najidealniji geografski objekt na našoj planeti koji omogućuje modeliranje ovakvih uvjeta.

Još jedan očekivani napredak su genetska istraživanja. U zapadnim znanstvenim krugovima uvriježeno je mišljenje da danas postoje šanse za kloniranje drevnog čovjekovog pretka - Homo Erectusa. Ranije se na Zemlji nije mogao pronaći materijal naših „dalekih rođaka“, ali su znanstvenici nedavno uspjeli dobiti mitohondrijski genom pećinskog čovjeka iz Španjolske. Po mišljenju znanstvenog suradnika Instituta za biokemiju i genetiku Ufimskog znanstvenog centra RANK Konstantina Kitaja, neće biti moguće dobiti klon drevnog hominida, ali će i genetsko proučavanje njegovih ostataka biti dovoljno za brojne znanstvene dizertacije: „Sasvim je realno očekivati da dobijemo genom. Čak i na temelju minimalnih ostataka kostiju, ali teško će se moći pročitati u potpunosti. Vjerojatno oko osamdeset posto. On se ne može klonirati, zato što nisu ostale sačuvane žive stanice. Prilikom čitanja genoma dobivamo prilično detaljne informacije o stanici, ali se ona sama zasad ne može stvoriti, čak ni ako je genom pročitan u potpunosti.“

Što više genetičari saznaju o tome kakva je nekada bila građa čovjeka, kako su živjeli, kakve su gene imali, lakše će moći rješavati probleme koji danas postoje, smatra znanstvenik. Na primjer, bolesti, koje su se kod nas zadržale još od davnina, moći će se izliječiti ako budemo znali koji geni sudjeluju u stvaranju tih bolesti. Vrlo je važno saznati, istaknuo je Kitajev, kakvi su geni bili ranije i kakvi su do danas postali. Ova razlika će pomoći znanstvenicima da bolje shvate genetiku ljudi danas.