Rusko oružje u svijetu: zadržati se na visini

„Rosoboroneksport“ je izveo preliminarnu bilancu za 2013. Koliki je ukupan broj sklopljenih ugovora?

Anatolij Isajkin: Prema stanju od 31. prosinca isporučili smo oružje i vojnu tehniku ​​u vrijednosti od 13,2 milijarde američkih dolara. To je donekle nadišlo planirane vrijednosti (13 milijardi dolara), čemu se možemo samo radovati. Inače, obujam godišnjeg izvoza naših proizvoda se od 2001. do 2013. povećao četiri puta. Samo u 2013. smo dobili i razmotrili 1902 zahtjeva od vanjskih naručilaca. Ukupno su potpisana 1202 ugovora.

Je li Rusija dosegla maksimum u izvozu naoružanja? I pored činjenice da opseg prodaje na svjetskom tržištu oružja raste i da se ova djelatnost širi na nova područja, postoje indicije da je rusko sudjelovanje u izvozu naoružanja doseglo svoj​​maksimum. U najskorije vrijeme glavni zadatak ruskih prodavača oružja bit će očuvanje visokih pokazatelja i traženje novih perspektivnih partnera.

Je li je Rusija dostigla maksimum u izvozu naoružanja?

Unatoč tome što obujam prodaje na svjetskom tržištu oružja raste i što se ova djelatnost širi na nova područja, postoje indicije da je rusko sudjelovanje u izvozu naoružanja dostiglo svoj ​​maksimum. U najskorije vrijeme glavni zadatak ruskih prodavača oružja bit će očuvanje visokih pokazatelja i traženje novih perspektivnih partnera.

Je li se geografija isporuke tijekom protekle godine promijenila?

A.I.: Ne pretjerano: među osnovnim uvoznicima ruskog naoružanja i vojne tehnike i dalje su zemlje kao što su Indija, Kina i Vijetnam. Tu su još Indonezija, Venezuela, Alžir, djelomično Malezija. U cjelini gledano, kako preliminarna predviđanja govore, ovih prvih pet do šest zemalja s popisa partnera „Rosoboronexporta“ čine preko 75% ukupnog obujma izvoza ruske vojne opreme tijekom 2013. Isporuke su išle ukupno u 60 zemalja.

Spomenuli ste brojku od 13,2 milijarde dolara. Je li to maksimalni parametar za specijalnog izvoznika?

A.I.: Zapravo i jest. Mi se u prvom redu orijentiramo na parametre koji su unijeti u državni program naoružanja armije do 2020. To je i isporuka novih obrazaca tehnike i naoružanja, kao i modernizacija onih koji već postoje u naoružanju. Polazeći od toga, mi možemo predviđati koliko će uspješno napredovati ruska proizvodnja oružja. Tijekom dvije do tri godine naš osnovni zadatak postaje održavanje izvoza naoružanja na razini od 13 milijardi dolara. Ne mislim da ćemo to uspjeti premašiti, jer nove vrste tehnike za koju su zainteresirani potencijalni kupci trebaju doći najprije u rusku vojsku, a tek nakon toga možemo računati na izvoz.

Koliko „Rosoboronexport“ može povećati prihod, nakon što je odobren izvoz novih primjeraka?

A.I.: Nisam siguran da zarada može biti veća od 15 milijardi dolara. Mi polazimo od proračuna svojih vlastitih snaga i mogućnosti, kao i vojne industrije. Ali ne treba zaboravljati ni ostale vanjske okolnosti. Na primjer, to je kriza koja za posljednjih sedam do osam godina nije potresla samo Europu, nego i SAD. To je nestabilna situacija u različitim regijama. Vidimo što se sada događa u području Bliskog Istoka: rat u Siriji, embargo na isporuku oružja u Iran, revolucije u Libiji i Egiptu... To su one zemlje na koje smo ozbiljno računali.

Više o ruskoj vojsci

Je li se promijenila dinamika strukture paketa narudžbi iz inozemstva?

A.I.: Prema rezultatima iz 2013. tehnika vojnozrakoplovnih snaga čini 38,3% od svih sklopljenih ugovora, naspram 32,3% prošle godine. Pomorska tehnika danas zauzima u ovom paketu oko 17%, tehnika kopnene vojske - 14,2%, PVO - 26,2%.

U kakvo naoružanje polažete osnovne nade? Što Rusija može predložiti na tržištu naoružanja?

A.I.: Ja bih rekao da je Rusija spremna predložiti sve - počevši od streljačkog naoružanja, pa do sustava PVO. Određene perspektive probijanja na svjetska tržišta povezane su s helikopterima „Mi“ i „Ka“. Tu su i PVO raketni sustavi i kompleksi S-400 „Trijumf“, „Antej -2500“, „Buk-M2E“, „Tor-M2E“, zenitni raketno-topovski kompleks (PZRK) „Pancir-S1“, te PZRK „Igla-S“. Kada je riječ o mornarici, onda su tu fregate iz projekta 11356 i „Gepard-3.9“, podmornice iz projekta 636 i „Amur-1650“, kao i patrolni brodovi „Svetljak“ („Svitac“) i „Molnija“ („Munja“). Kopnenu vojsku predstavljaju modernizirani tenkovi T-90S, borbeno vozilo pješadije BMP-3 i vozila koja su rađena na temelju njih, te oklopna vozila „Tigar“. Prošle godine uspjeh su imali avioni Su-30 i MiG-29, a vrlo dobru potražnju danas imaju i školsko-borbeni avioni Jak-130. Velik interes vlada za zrakoplove Su-35, i to se čini kao jedan od najperspektivnijih pravaca u području avijacije.

Ruski tekst na sajtu Kommersant