Je li moguće oživjeti neandertalce?

Jedna od novijih rekonstrukcija neandertalskog muškarca i djeteta. Nova saznanja govore da su oni imali mnogo „ljudskiji" izgled nego što se to vjerovalo prije nekoliko desetljeća. Izvor: AFP / Patrick Bernard

Jedna od novijih rekonstrukcija neandertalskog muškarca i djeteta. Nova saznanja govore da su oni imali mnogo „ljudskiji" izgled nego što se to vjerovalo prije nekoliko desetljeća. Izvor: AFP / Patrick Bernard

U svjetlu najnovih istraživanja o tragovima neandertalskih gena u ljudskom genomu često se postavlja pitanje: postoji li mogućnost kloniranja neandertalaca? Na ovo pitanje odgovara direktor Instituta za genetiku Ruske akademije znanosti Nikolaj Jankovski.

Jesmo li i mi pomalo neandertalci?

Neandertalci (Homo neanderthalensis) su pripadnici roda Homo vrlo bliski ljudima, ali nisu naši izravni preci. Živjeli su u Europi i zapadnoj Aziji i nestali su tijekom posljednjeg ledenog doba.

Činjenica da su pripadnici naše vrste i neandertalci neko vrijeme istovremeno živjeli u Europi potaknula je brojne rasprave o križanju vrsta naših predaka u to vrijeme. Neka nova istraživanja potvrđuju pretpostavke da ljudi europskog podrijetla nose tragove neandertalskih gena.

Profesor genetike na Medicinskom fakultetu Sveučilišta Harvard George Church objavio je svoju kako namjerava klonirati neandertalca. Prema njegovim riječima, za ovaj eksperiment bit će mu potrebna surogat-majka, koja bi pristala na svijet donijeti prvog novog neandertalca". No, znanstvenik je ubrzo objasnio da je bio pogrešno shvaćen. Samo sam htio reći da o tome već danas treba razmišljati, u slučaju da s tehničke točke gledišta takav postupak ikada postane moguć", rekao je Church.

Postoji li zaista teoretska mogućnost kloniranja neandertalca? Na ovo pitanje odgovor nam je dao direktor Instituta za genetiku Ruske akademije znanosti Nikolaj Jankovski.

Ako bismo u ljudsku stanicu jednostavno 'ubacili' DNK neandertalca, ništa ne bismo dobili. U stanicu je potrebno implementirati DNK koja je na pravilan način 'zapakirana' u kromosom, a mi to zasad ne možemo uraditi. Zasad čak ne možemo znati ni da li će to ikada biti moguće. Danas znanost na to pitanje ne može pružiti jednoznačan odgovor", izjavio je Jankovski.

„Ako bismo u ljudsku stanicu jednostavno 'ubacili ' DNK neandertalca, ništa ne bismo dobili. U stanicu je potrebno implementirati DNK koja je na pravilan način 'zapakirana ' u kromosom, a mi to zasad nismo u stanju učiniti."

Nikolaj Jankovski, direktor Instituta za genetiku RAN

Naš sugovornik nam je objasnio da neposredno uvođenje" molekula DNK u stanicu ima učinak jedino kad su u pitanju bakterije, organizmi u čijim stanicama ne postoji jezgra. Pa ipak, čak i za takav eksperiment potrebno je imati odgovarajuću stanicu. Craig Venter, znanstvenik koji je kreirao bakteriju na temelju umjetno dobivene DNK, ubacio ju je u takvu živu stanicu koja je na pravilan način mogla aktivirati" ovu DNK.

Nikome nije poznato u kojoj mjeri se sastav stanice neandertalca, ako izuzmemo DNK, razlikuje od sastava ljudske stanice. A u stanici se nalaze različiti elementi, bez kojih razvoj može krenuti u nepoznatom pravcu. Bit je u ravnoteži različitih čimbenika", dodao je Jankoski.

Znanstvenici danas ne posjeduju žive stanice neandertalaca, jer su sve one uništene prije mnogo tisuća godina.

Senzacionalno otkriće: preci Indijanaca došli iz Sibira
Grupa znanstvenika, među kojima se nalazi sedam ruskih znanstvenika, istražila je gen starog stanovnika Sibira iz epohe starog paleolita te je dobila nove rezultate, koji se tiču rane etape naseljavanja raznih kontinenata, uključujući i Ameriku.

To je kao video player i odgovarajući kompaktni disk. Kompaktni disk, odnosno DNK, mi možda i možemo napraviti, iako ga ne znamo pravilno 'zapakirati' u kromosom. No, znanost nema još mogućnost da napravi odgovarajući video player, odnosno stanicu. Kako bismo dobili neandertalca potreban nam je ne samo disk, nego i player", smatra Jankovski.

Osim toga, Jankovski naglašava da i samo dobivanje DNK također predstavlja ozbiljan problem. Do danas je znanost uspjela sintetizirati samo bakterijsku DNK, koja je nekoliko tisuća puta kraća od ljudske, a time i od neandertalske.

U medijima je posao genetičara predstavljen kao slaganje kockica: DNK se ubaci u stanicu i sve se događa samo od sebe, pojavljuju se mamuti, neandertalci, što god čovjek poželi. To je vrlo pojednostavljeno promatranje, jer na ovom području zasada postoji mnoštvo prepreka, i može se pokazati da su neke od njih nesavladive", rekao je Jankovski.