Ima li od slučaja "Mistral" neke koristi?

Zamjenik ministra obrane RF Jurij Borisov izjavio je u subotu 20. prosinca: "Nama odgovara svaka varijanta raspleta situacije s Mistralom". Ta službena izjava uslijedila je nakon čitave bujice kritika upućenih ruskom vodstvu zbog izgubljenog vremena i novca, kao i zbog pogrešnog izbora partnera u području vojnotehničke suradnje, kada se ispostavilo da Francuska nije isporučila prvi brod u predviđenom roku. Primjerice, vicepremijer Dmitrij Rogozin, koji je zadužen za vojnu industriju, početkom prosinca otvoreno je rekao da je ugovor o kupnji ovih brodova "pogreška prethodnog vodstva u Ministarstvu obrane" i istaknuo "pogubnost tehnološke ovisnosti o drugoj državi".

Kako potrošiti?

Drugim riječima, sada se više ne radi o konkretnom ugovoru, nego uopće o koncepciji kupnje u Europskoj uniji i povjerenja u nju. Tijekom 1990-ih i 2000-ih vjerovalo se da Rusija može ravnopravno sudjelovati u svjetskom sustavu podjele rada, da će u taj sustav biti primljena kao ravnopravan partner te da će na slobodnom svjetskom tržištu moći kupovati sve što je potrebno. Surova stvarnost konačno je raspršila tu iluziju.

Izjava Ministarstva obrane o "svakoj varijanti" vrlo je diplomatska i ne odražava u potpunosti društveni diskurs. Ruski stručnjaci uvelike raspravljaju o Mistralima, ali ne o tome jesu li oni uopće potrebni, nego kako potrošiti novac koji Francuska treba vratiti Rusiji. Primjerice, zamjenik predsjednika Pomorskog kolegija pri Vladi RF Sergej Šiškarjov prije tjedan dana predložio je da se taj novac usmjeri na izgradnju velikih desantnih brodova u Rusiji.

Fotogalerija: Porinuće prvog ruskog nosača desantnog helikoptera tipa "Mistral" - "Vladivostok" na Baltičkom brodogradilištu.

Ruski stručnjaci u uvjetima novonastale ekonomske krize u Rusiji čak predlažu da se "uštedi na Mistralima, tj. da se novac uzme od Francuske i jednostavno vrati u proračun. Predsjednik Akademije za geopolitičke probleme, umirovljeni kapetan prve klase Konstantin Sivkov, predložio je "da se odustane od Mistrala": "Sada nam Francuzi i dosta pomažu u tome. To će za nas biti veliki dobitak: dobit ćemo novac i nećemo imati troškove eksploatacije ". Argumenti su i dalje isti - desantni brodovi su ofanzivno oružje, a Rusija nikoga ne namjerava napasti. Osim toga, prijetnja Japana u vezi Kurilskih otoka, za koju je prema neslužbenim podacima ruska obavještajna služba saznala 2006. (zbog čega se i došlo na ideju o nabavi Mistrala), sada je teško ostvariva, rekao je Sivkov za izdanje Gazeta.Ru.

Neprocjenjivo iskustvo

Međutim, ako pođemo od toga da je Mistral bio potreban Rusiji kao "komplet inovacijskih tehnologija" u vidu gotovog proizvoda s ciljem da se njegova tehnološka rješenja primjene u domaćoj brodogradnji, onda se može reći da je od posla sklopljenog s Francuskom moglo biti neke koristi. Rusija je za Mistral izgradila dvije krme i time stekla neprocjenjivo iskustvo u izgradnji trupa za veliki vojni brod, čime se ruska industrija nije bavila još od doba SSSR-a.

Ruski vojni brod „Smolni“ isplovljava iz brodogradilišta „Les Chantiers de l'Atlantique“ u Saint Nazairu u Francuskoj. Na brodu se nalaze ruski mornari koji su krajem lipnja stigli na brodogradilište i nekoliko mjeseci prolazili obuku na nosaču helikoptera tipa „Mistral“ francuske proizvodnje pod nazivom „Vladivostok“, koji je Francuska trebala dostaviti u Rusiju do kraja 2014. U četvrtak su ruski mornari napustili Francusku. Fotografija: Reuters, 18. prosinca 2014.

U tu svrhu morala je biti podignuta i razina proizvodnje pojedinih elektroničkih sustava. Nedavno je generalni direktor koncerna "Zapovjedni sustavi" Andrej Riznik u intervjuu za radio-stanicu Eho Moskve izjavio da njegova tvrtka za Mistral izrađuje sve borbene uređaje koji se tiču automatiziranog zapovjednog sustava i komunikacija, a u nekim slučajevima čak i upravljanja borbenim sustavima", dok Francuska osigurava samo "dio opreme". Osim toga, radovi na adaptaciji i uklapanju ruske i francuske opreme obavljaju se u pogonima ovog poduzeća, a "sada se obustavljaju, no ne krivnjom ruske strane".

Riznik je u spomenutom intervjuu prokomentirao prijedlog američkog senatora Johna McCaina da Francuska zadrži Mistral za sebe, rekavši da "Mistral neće moći funkcionirati bez ruskih sustava za vezu i zapovjednih sustava. To će onda biti obično korito koje loše plovi, koje ništa ne vidi i ništa ne čuje. Tamo ima nekoliko ruskih blokova koji će pomoći Mistralu da dođe do naših obala, ali oni se moraju u potpunosti opskrbiti opremom, bilo francuskom, bilo ruskom..."

Riznik, kao i Šiškarjov, već pravi planove polazeći od toga da Mistral neće biti isporučen Rusiji. On predlaže da se oprema namijenjena ovim brodovima postavi na nove brodove ruske proizvodnje.

I kontraadmiral Viktor Bursuk, zamjenik zapovjednika ratne mornarice RF za pitanja naoružanja, izjavio je krajem listopada da Rusija planira izgradnju brodova sličnog tipa. "Mi ni u kojem slučaju ne ovisimo o Francuskoj. To je bio samo jedan ugovor o vojnotehničkoj suradnji, i ništa više. Programska brodogradnja je isplanirana. Izgradnja brodova slične klase svakako će biti realizirana na ruskim brodogradilištima", izjavio je u intervjuu za agenciju Interfax zamjenik zapovjednika ratne mornarice RF.