O vektorima razvoja Jedinica zračno-svemirske obrane
Jedinice zračno-svemirske obrane rade na proširivanju teritorija koji pokrivaju ruski radari, posebno na Arktiku. Izvor: Ministarstvo obrane RF/mil.ru
Koji je po Vašem mišljenju najvažniji rezultat dvogodišnjeg djelovanja Jedinica zračno-svemirske obrane?
Najvažnije je da su Jedinice zračno-svemirske obrane (VKO) formirane kao organ vojne uprave i da su dobro organizirane. Jasno su definirani pravci razvoja ove vojne formacije i uvedeno je dugoročno planiranje. Svaki segment naših jedinica ima pripremljen plan razvoja do 2020.
Jedinice VKO-a razvijaju se u tri osnovna pravca. Mi usavršavamo sustav otkrivanja zračno-svemirskog napada, razvijamo sustav uništavanja i suzbijanja snaga i sredstava zračno-svemirskog napada od strane drugih država, a stvaramo i jedinstveni informacijsko-zapovjedni prostor sustava VKO.
U području informacijskih sustava jedan od prioriteta nam je povećanje broja radarskih sustava visoke operativne spremnosti. Drugi važan pravac je povećanje mogućnosti otkrivanja zračnih ciljeva. Također radimo na proširivanju teritorija koji pokrivaju naši radari. To posebno vrijedi za sjeverni smjer. Već uvodimo radiotehničke jedinice u Arktičku zonu.
Kako se razvija sustav satelita Ministarstva obrane?
Naša orbitalna grupa satelita danas broji oko 120 realnih kozmičkih uređaja koji sadrže nužnu opremu. Od toga je 70% satelita pod upravom Glavnog eksperimentalnog svemirskog centra „GS Titov" pri Svemirskom zapovjedništvu Jedinica VKO-a. Među njima su i Međunarodna svemirska stanica i svemirski uređaji socijalno-ekonomske namjene.
Za drugo polugodište 2014. planirano je lansiranje lake i teške verzije rakete „Angara" s vojnog raketodroma u Plesecku. Je li taj plan i dalje na snazi?
Radovi na stvaranju raketno-svemirskog sustava „Angara", u cjelini gledano, teku u skladu s tehnološkim planom. Za sljeduću godinu zaista se planira lansiranje dviju raketa.
Kada treba očekivati uvođenje S-500 u operativnu uporabu?
Što se tiče perspektivnog protuavionskog raketnog sustava S-500, u njega polažemo velike nade. On pripada novoj generaciji protuavionskih raketnih sustava „zemlja-zrak". To je univerzalni sustav dalekog dometa i presretanja na velikim visinama s povećanim potencijalom proturaketne obrane. Raketa S-500 imat će mogućnost presretanja balističkih raketa i pogađanja aerodinamičnih ciljeva – aviona i helikoptera, kao i krstarećih raketa.
Izrada S-500 trebala bi završiti u najskorije vrijeme, a za nekoliko godina vojska bi trebala dobiti prvi serijski primjerak. Mi stalno kontroliramo sve što je vezano za projekt S-500 i u okviru Državnog programa naoružavanja planiramo kupiti pet kompleta ovog sustava.
Spomenuli ste postavljanje radarskih sustava za otkrivanje raketnog napada visoke operativne spremnosti. Možete li reći nešto više o tome?
Posvećujemo posebnu pozornost razvoju sustava otkrivanja raketnog napada. Danas se intenzivno radi na povećanju broja sustava visoke operativne spremnosti. Njihovim postavljanjem postupno stvaramo mrežu ovih sustava isključivo na teritoriju Rusije i privodimo kraju stvaranje kontinuiranog radarskog polja površinskog ešalona za otkrivanje raketnog napada. Taj posao trebao bi biti završen do 2018.
Podsjećam da je ove godine predan na borbeno dežurstvo takav radarski sustav u Armaviru. On u potpunosti kompenzira prekid korištenja Gabalinske radarske stanice u Azerbejdžanu. Privodi se kraju postavljanje novih radarskih sustava u Irkutsku i Kalinjingradu, a započela je i izgradnja radarskih sustava kod Jenisejska, Orska, Barnaula i Vorkute.
Ako idemo u detalje, onda treba spomenuti da se od kolovoza priprema tehnička pozicija za razmještanje opreme sustava visoke operativne spremnosti „Voronjež-M" u Orenburškoj oblasti. Prvostupanjski zadatak u ovoj fazi je izgradnja temelja za sustav antena i za građevinske objekte. Potpisani su odgovarajući državni ugovori i radovi teku po planu.