Ruske podmornice moći će probijati debeli arktički led

Ruske podmornice na borbenom dežurstvu u regiji Arktika dobit će nove mogućnosti. Konkretno, do 2015. planira se uvođenje novih elemenata konstrukcije i ojačanje trupa, što će podmornicama omogućiti da sigurno savladaju debeli arktički led bez zaustavljanja i bez oštećenja trupa.

Nuklearni knez i njegova družina U borbeni sastav Ratne mornarice ušla je prva strateška raketna podmornica projekta 955 klase „Borej“, nazvana po osnivaču Moskve, knezu Juriju Dolgorukom. Tim povodom admiral Viktor Čirkov, zapovjednik Ratne mornarice RF, priča o budućnosti ruske pomorske flote.

Posao je povjeren središnjem konstruktorskom birou pomorske tehnike „Rubin". U dokumentaciji ovog projekta navodi se da je brzo izranjanje kroz led često potrebno radi izvršenja borbenog zadatka ili spašavanja posade u slučaju havarije.

„Brz dolazak u kontakt s ledenim pokrivačem i njegovo zajamčeno i sigurno razbijanje nužan je uvjet za primjenu borbenih sredstava i ostvarivanje taktičkih ciljeva, ali i za uspostavljanje veze, za kontakt s atmosferom i samim tim za spašavanje posade", navodi se u dokumentaciji.

Sredstva za razbijanje leda koje podmornice imaju danas ne omogućavaju im da izrone brzo i bez oštećenja trupa. Kako je objasnio Igor Kurdin, bivši zapovjednik nuklearne podmornice „Ekaterinburg" i predsjednik sanktpeterburškog kluba podmorničara, za izlazak podmornice na površinu pokrivenu ledom predviđena su dva načina: izranjanje bez kretanja, ili u krajnjem slučaju u pokretu, ali uz razbijanje leda trupom.

„Izranjanje u pokretu može dovesti do oštećenja trupa, pokretnih uređaja, hidroakustičkog sustava i torpednih aparata. Do danas nisu poznati slučajevi probijanja leda u pokretu. Izranjanje bez kretanja je uobičajeni manevar koji se često primjenjuje", izjavio je Igor Kurdin.

Stručnjak je objasnio da se podmornica „umiri" prije nego što će izroniti u uobičajenom režimu, a zatim se počinje vrlo sporo podizati, brzinom od nekoliko centimetara u minuti. Kako bi se omogućilo sigurno izranjanje u pokretu treba ojačati zapovjedni toranj i pramac podmornice, jer se led probija upravo tim dijelovima trupa.

U okviru ovog projekta razvija se i program za sustave upravljanja podmornicom koji će omogućiti otkrivanje lokacije s najtanjim slojem leda. Programom je predviđeno rješenje još jednog problema, a to je čišćenje palube od ostataka leda nakon njegovog uspješnog probijanja i izranjanja na površinu. Kako je rekao Kudrin, često se događa da led zatvori raketne cijevi, a to su na strateškim podmornicama najvažniji dijelovi trupa.

Povijest ruskih podmornica Rusija je izgradila svoju prvu podmornicu još 1904. godine i uskoro postala prva zemlja koja je upotrijebila ova plovila u nekom oružanom sukobu. Nuklearne podmornice danas su ponos nacije i garantiraju njezinu neovisnost.

„Kroz led se izranja samo s jednim ciljem: ako se izvršava raketni nuklearni udar s površine. To se radi samo na području Arktika. Kada podmornica izroni i ljudi izađu na palubu, zatiču ogromne komade leda, pogotovo tamo gdje su poklopci raketnih cijevi. Tim poklopcima se može zbaciti led, jer oni imaju prilično jak hidraulički sustav", objasnio je Kurdin.

Poseban zadatak je stvaranje spasilačke komore za posadu. Komora također treba probijati led kako bi se osigurao izlazak na zrak i veza sa spasiocima. Planirano je da se komora podigne kroz vodu do ledenog pokrivača, a zatim da ga odozdo zagrijava uređajima koji stvaraju visoku temperaturu. Spasilačka komora bit će opremljena radio-vezom, uređajima za navigaciju i signalnim plovcima.

Sigurnost „forsiranja" leda bit će dodatno osigurana osnivanjem površinskog centra koji će analizirati stanje leda u vodama kojima se kreću arktičke podmornice.

Već 2016. mogla bi se pojaviti prva ojačanja na arktičkim podmornicama. Za realizaciju projekta planirano je ulaganje od 285 milijuna rubalja.

Ruski tekst na sajtu Izvestija