Je li Rusija dosegla maksimum u izvozu naoružanja?

Prema novoj strategiji razvoja „Rosoboronexport" do 2020., obujam izvoza naoružanja od 2013. do 2016. zadržat će se na razini od oko 13 milijardi dolara godišnje. Izvor: Ministarstvo obrane RF/mil.ru

Prema novoj strategiji razvoja „Rosoboronexport" do 2020., obujam izvoza naoružanja od 2013. do 2016. zadržat će se na razini od oko 13 milijardi dolara godišnje. Izvor: Ministarstvo obrane RF/mil.ru

I pored činjenice da opseg prodaje na svjetskom tržištu oružja raste i da se ova djelatnost širi na nova područja, postoje indicije da je rusko sudjelovanje u izvozu naoružanja doseglo svoj​​maksimum. U najskorije vrijeme glavni zadatak ruskih prodavača oružja bit će očuvanje visokih pokazatelja i traženje novih perspektivnih partnera.

Tijekom posljednjeg desetljeća ruski izvoz oružja i vojne tehnike iz godine u godinu je rastao i četverostruko se uvećao. No, po mišljenju rukovodstva „Rosoboronexporta", glavne ruske korporacije koja prodaje naoružanje stranim zemljama, ove godine će biti dosegnuta gornja granica rasta ruskog izvoza oružja. Prema novoj strategiji razvoja korporacije do 2020., opseg izvoza naoružanja od 2013. do 2016. zadržat će se na razini od oko 13 milijardi dolara godišnje.

Prelazak iz „ofenzive" u „obranu položaja" tijekom naredne tri godine ruska korporacija objašnjava situacijom na svjetskom tržištu. „Mi pažljivo pratimo sva tržišta, proučavamo potrebe za borbenom, helikopterskom, avionskom i oklopnom tehnikom u različitim zemljama i shvaćamo tendencije njihovog razvoja. Svjetsko tržište se mijenja, ali ipak neće doći do naglih promjena. Zbog toga mi pretpostavljamo da u naredne tri godine neće biti zabilježen veliki skok izvoza. Ne kažemo da će izvoz biti smanjen, ali ne možemo tvrditi ni da će se povećati", izjavio je glasnogovornik „Rosoboronexporta" Vjačeslav Davidenko.

Rast do kraja godine

Ocjenjuje se da će u 2013. godini biti zabilježen rast isporuka helikopterske tehnike za 20% i sredstava protuzračne obrane za 30%.

Takva analiza situacije podrazumijeva djelovanje koje osigurava daljnje promoviranje ruskog naoružanja na svjetskom tržištu. Prema riječima Anatolija Isajkina, generalnog direktora „Rosoboronexporta", „proširenje isporuka i popisa usluga na nova područja jedan je od glavnih ciljeva nove strategije". Korporacija namjerava proširiti svoje sudjelovanje u međunarodnoj suradnji na planu konstruiranja, proizvodnje i plasmana proizvoda vojne industrije. U tu svrhu je predloženo da vodeće organizacije koje ulaze u orbitu „Rosoboronexporta" dobiju pravo da same osiguravaju servisiranje vojne tehnike nakon prodaje stranim naručiteljima. Osim toga, korporacija planira „učvršćivanje veza s poduzećima vojnoindustrijskog sektora, između ostalog i aktiviranje znanstvenoistraživačkog i eksperimentalno-konstruktorskog rada na stvaranju novih modela naoružanja, kao i razvoj programa modernizacije i reciklaže ranije isporučenog naoružanja", istaknuo je Anatolij Isajkin.

Ipak, ruski stručnjaci su skeptični u ocjeni mogućnosti osvajanja novih tržišta za izvoz. „Nema novih zemalja u koje možemo ući. U Africi se može izaći na mnoga tržišta, jer postoji potražnja, ali tamo nema novca", kaže Aleksandar Hramčihin, šef analitičkog odjela Instituta za političku i vojnu analizu. On smatra da tri godine nisu dovoljne za povećanje opsega izvoza proširivanjem usluga, i da su za tako nešto potrebna čitava desetljeća.

„Nitko nikada ne može jamčiti da će izvoz naoružanja biti u porastu, jer je na tržištu velika konkurencija i stalno se pojavljuju novi igrači", primjećuje stručnjak.U takvim okolnostima bilo bi razumnije oslanjati se na već razrađene tradicionalne programe, na primjer na indijski i vijetnamski.

„Indija ima velike primjedbe na kvalitetu naših proizvoda, a ona je naš glavni kupac. Vijetnam je naš relativno stabilan i veliki kupac, i na tom tržištu ja ne vidim neke posebne probleme. Svi ostali, međutim, već kupuju znatno manje proizvoda naše vojne industrije", komentira Aleksandar Hramčihin i dodaje da po njegovom mišljenju Venezuela u najskorije vrijeme neće biti pogodno tržište, jer tamo može doći do financijskog kraha i smjene vlasti, a Alžir je već kupio tako mnogo naoružanja da mu više i ne treba.

„Ne bih rekao da s Kinom uspostavljamo nekadašnje veze. Opseg isporuke ruskog naoružanja u ovu zemlju je od 2007. višestruko opao, tako da se naš izvoz više nikada neće vratiti na nekadašnju razinu", smatra stručnjak.S druge strane, prema međunarodnim procjenama glavni kupci strane vojne tehnike postaju istočne zemlje. Zbog toga i Rusija u posljednje vrijeme poklanja sve veću pozornost azijsko-tihooceanskoj regiji.

„Mnogi ruski projekti su jedinstveni u svijetu. To se, na primjer, odnosi na supermoderni lovac četvrte generacije Su-35. Također je već u planu da uskoro započne prodaja stranim novih vrsta helikoptera Mi-17, Mi-38 i Ka-62 stranim zemljama", ističe Ivan Andrijevski, prvi potpredsjednik Sveruske građanske organizacije „Ruski savez inženjera".

Na taj način, kada je riječ o naoružanju, sprega političkih težnji i Vojnotehničkog programa, izraženog kroz konkretne projekte, može potaknuti daljnje povećanje ruskog izvoznog potencijala.