Brže, bliže, lakše: bespilotne letjelice kao budućnost beskontaktnih ratova

Smatra se da su bespilotne letjelice budućnost beskontaktnih ratova. Na slici: ruska letjelica Gorizont Ayr S-100. Izvor: ITAR-TASS

Smatra se da su bespilotne letjelice budućnost beskontaktnih ratova. Na slici: ruska letjelica Gorizont Ayr S-100. Izvor: ITAR-TASS

Bespilotne letjelice (BPLA) jedna su od glavnih tema u današnjem vojnom tisku. Veliku pažnju im pridaje i vodstvo ruskog vojnog resora: značaj automatskih zračnih letjelica u suvremenoj oružanoj borbi raste iz godine u godinu, a izgradnja bespilotnih letjelica koje odgovaraju svim suvremenim zahtjevima predstavlja jedan od najvažnijih zadataka trenutne etape u razvoju ruskih Oružanih snaga.

Hipervisokomolekularno

Nove tehnologije ne omogućuju samo pojeftinjenje i olakšavanje same bespilotne letjelice, već i smanjenje vremena za njihovu proizvodnju. Tako je Sveruski znanstveno-istraživački institut za sintetička vlakna razvio novu tehnologiju za dobivanje armiranih vlakana visoke čvrstoće od supervisokomolekularnog polietilena (SVMPE), koji u sastavu kompozicijskih materijala omogućuje da se 2 do 2,5 puta smanji masa planera bespilotnih letjelica.

Pretpostavlja se da ova vrsta naoružanja mora naći primjenu u gotovo svim vidovima ruskih Oružanih snaga. Prije svega, bespilotne letjelice možemo tretirati kao determinirajuća sredstva Ratnog zrakoplovstva, pošto je za suvremene vojne konflikte karakteristična široka primjena avijacije čije djelovanje određuje izvršenje borbenog zadatka u cjelini. Stoga široka primjena bespilotne tehnike može biti ključna za razvoj ruskih Vojno-zračnih snaga.

Za suvremenu oružanu borbu u zraku posebno je važno otklanjanje rizika od gubitaka letačkog sastava. Borbena sposobnost grupacija suvremene avijacije u relevantnom stupnju određena je postojanjem obučenog letačkog sastava. S tim što je za obuku kvalificiranog pilota potrebno više od deset godina, dok je za proizvodnju jedne letjelice, čak i one najkompliciranije i najskuplje, potrebno najviše nekoliko tjedana", objašnjava nam prednosti bespilotnih letjelica Konstantin Sivkov, doktor vojnih znanosti, prvi zamjenik predsjednika akademije za geopolitičke probleme.

Ipak se plusevi avijacijske tehnike, dakle i bespilotne, najpotpunije otkrivaju u suvremenim borbenim djelovanjima pri njihovoj primjeni u sastavu Ratne mornarice. Ocjenjujući perspektive razvoja brodskog sastava flote i njegove pomorske avijacije, glavni zapovjednik ruske RM, admiral Viktor Čirkov, ukazao je na to da bespilotne letjelice trebaju postati jedan od najvažnijih vidova naoružanja budućih brodskih osnovnih klasa." To je potpuno u skladu s generalnim smjerom razvoja pomorske avijacije vodećih zemalja svijeta", izjavio je Čirkov.

Stručnjaci kažu da će se potencijalni vojni konflikti u bliskoj budućnosti u mnogome odrediti borbom sa združenim jedinicama nadvodnih snaga protivnika, prije svega s nosačima aviona. Radi toga se formiraju raznorodne udarne združene jedinice koje uključuju nadvodne brodove, podmornice i pomorsku avijaciju s adekvatnim naoružanjem. Ali njihovo korištenje s punim dometom moguće je samo pod uvjetima pravodobnog dobivanja koordinata cilja od vanjskih izvora. Istovremeno jedinice nosača aviona potencijalnog protivnika imaju moćnu PVO, stoga će izviđački avioni, ako djeluju pojedinačno ili u malim grupama, biti brzo uništeni pod djelovanjem protivničke lovačke avijacije i neće moći izvršiti zadatke koji se pred njih postavljaju.

U tim uvjetima, stvaranje bespilotnih letjelica koje mogu vršiti izviđanja združenih nadvodnih brodova protivnika u uvjetima uzvratnog djelovanja PVO-a, paralelno s obnavljanjem sustava pomorskog kozmičkog izviđanja, predstavlja najučinkovitiji put za rješavanje ovog problema.

Video:
Kako se proizvode ruske bespilotne letjelice

Takva bespilotna letjelica avionskog tipa treba imati daljinu leta najmanje 2000 do 3000 kilometara. Njezino radio-elektroničko naoružanje treba imati jak radar koji omogućuje uočavanje nadvodnih ciljeva na udaljenosti od najmanje 400 do 500 kilometara, sredstva za uočavanje lovačkih zrakoplova, raketa iz klase zrak - zrak" i zemlja - zrak".

Odgovarajući radovi ruskih projektanata već donose rezultate. Tako je na međunarodnoj izložbi Interpoliteh 2013" bila predstavljena maketa najnovije bespilotne letjelice Gorizont Ayr S-100", koja će moći izvršiti funkciju dalekodometnog radarskog uočavanja i upravljanja. Osim toga, vodeća ruska avio-konstruktorska korporacija Suhoj" objavila svoj plan da do 2018. izradi tešku udarnu bespilotnu letjelicu od 20 tona. Zanimljivo je da se ovaj stroj razvija na bazi tehničkih rješenja lovačkih aviona pete generacije T- 50. Tvrtka Sokol" pak trenutno radi na uređaju čija masa iznosi do 5 t.

Osim toga, danas se ruska poduzeća bave proizvodnjom širokog spektra lakih izviđačkih bespilotnih letjelica. Među njima su Dozor-600", Inspektor 301", Orlan -10" i Forpost". Neke od njih su Ministarstvo obrane Rusije i Federalna služba sigurnosti već uvele u naoružanje.