Prvi kralješnjaci na Zemlji iz vode izašli u Sibiru

Znanstvenici nakon proučavanja kralješnjaka iz devonskog razdoblja planiraju analizati tragove permskih gmazova i jurskih dinosaura, čije postojanje potvrđuju brojni nalazi na prostoru Kuznjeckog bazena (rus. Kuzbass). Izvor: Alamy / LegionMedia

Znanstvenici nakon proučavanja kralješnjaka iz devonskog razdoblja planiraju analizati tragove permskih gmazova i jurskih dinosaura, čije postojanje potvrđuju brojni nalazi na prostoru Kuznjeckog bazena (rus. Kuzbass). Izvor: Alamy / LegionMedia

Novokuznecki paleontolozi zajedno sa svojim švedskim kolegama sa Sveučilišta Uppsala potvrdili su znanstvenu teoriju da su se prvi kopneni kralješnjaci pojavili u Sibiru, na granici između današnje Kemerovske oblasti i Krasnojarskog kraja.
Tragovi gena sibirskih hominida u našem genomu
U Denisovoj pećini, u zabačenom kraju Altajskih planina, pronađeni su ostaci doskora nepoznatih hominida. Ubrzo su usljedila dva uzbudljiva otkrića: da je otkrivena još jedna grupa iz roda Homo koja je živjela usporedno s nama, ali i da su denisovci, kao i neandertalci, ostavili genetske tragove u genomu modernog čovjeka.

Profesor Sibirskog državnog industrijskog sveučilišta (SibGIU) Jaroslav Gutak dobio je službenu potvrdu teorije da su se prvi kopneni kralješnjaci na svijetu pojavili u Sibiru. Radi se o fotografijama četveronožaca (tetrapoda) - prvih kopnenih kralješnjaka, koje su mu proslijeđene iz Grenobla u Francuskoj. Tamo su u specijaliziranom laboratoriju znanstvenici uz pomoć 3D tehnologija ispitivali kamenje prikupljeno u mjestu Ivanovka u Krasnojarsku kraju, gdje su otkriveni ostaci skeleta prapovijesnih životinja.

Istraživanja i dalje traju jer znanstvenici tek trebaju proučiti više od 25 fragmenata stijena u kojima su se sačuvali tragovi prastarih organizama. No stručnjaci su već sada sigurni da su prvi četvoronošci, koji su živjeli prije 350 milijuna godina, izašli iz vode na kopno upravo u Sibiru.

Znanstvenici navode da rusko-švedska istraživanja pružaju mogućnost rekonstrukcije slike kontinentalne povijesti prema fragmentima koje poznajemo. Znanstvenici nakon proučavanja kralješnjaka iz devonskog razdoblja planiraju analizati tragove permskih gmazova i jurskih dinosaura, čije postojanje potvrđuju brojni nalazi na prostoru Kuznjeckog bazena (rus. Kuzbass).

Kemerovska oblast jedinstvena je u svijetu. U njoj se mogu rekonstruirati sva zbivanja i promjene na Zemlji u posljednjih milijardu godina. Tamo se može pronaći apsolutno sve", ističe Jaroslav Gutak.

I mamute kloniraju, zar ne?
Na jesen u Rusiji započinje jedinstveni eksperiment. Znanstvenici će prvi put u svijetu klonirati mamuta. To će omogućiti nedavno pronađena meka tkiva i krv ove životinje, koja je ostala netaknuta u vječnom ledu, izjavljuju stručnjaci jakutskog Instituta za primijenjenu ekologiju Sjevera. 

Zanimljiva paleontološka otkrića u Kuzbasu su pronađena još sredinom prošlog stoljeća. Naime poznati sovjetski znanstvenik i pisac znanstvene fantastike Ivan Efremov spominje u svom pismu geologu Genadiju Praškeviču drevne fosile nađene u području sela Šestakovo kod grada Marinska: Kakvi su Vaši planovi za ljeto? Naš muzej (paleontološki muzej Akademije znanosti SSSR-a) imao bi za Vas jednu molbu - provjeriti kako stoje stvari s nalazištima ostataka malih dinosaura s papagajskim kljunom - psitakosaura, koje smo planirali proučavati 1953., ali ih je potopila proljetna poplava."

Psitakosaure su zatim proučavali sredinom 70-ih.

U Kemerovskoj oblasti upravo se vode opsežni zemljani radovi. Tijekom tih radova stalno se pojavljuje velik broj kostiju, uglavnom iz razdoblja holocena [počinje prije oko 12.000 godina i traje do danas]. Te kosti pripadaju tzv. mamutskoj fauni, tj. životinjama koje su naseljavale te prostore u periodu zatopljenja nakon sartanske glacijacije u kvartaru. U to doba tamo je živio i čovjek, koji je i bio uzrok izumiranja mamuta, runastih nosoroga, divovskih jelena, kulana (divljih azijskih magaraca), ali i grabežljivaca koji su ih lovili.