Ruski biolozi kreću u ekspediciju oko svijeta

Biolog Aleksandar Semenov i njegove kolege planiraju na putu oko svijeta u sljedeće tri godine prijeći 35.000 morskih milja. Planiraju uz stotinu zarona proučiti život u oceanu i podijeliti sa svijetom svoje dojmove i uzbudljiva otkrića s tog putovanja.


Na ekspediciji planiramo stvoriti jedinstvenu bazu fotografija i video-materijala o prirodnom bogatstvu Svjetskog oceana - s tisućama kvalitetnih i neobičnih snimaka organizama dragocjenih za znanost, a možda i sasvim novih i nepoznatih. Izvor: Aleksandar Semenov

Akvatilis" je prva ruska ekspedicija oko svijeta posvećena proučavanju života u Svjetskom oceanu. Idejni pokretač i organizator projekta je Aleksandar Semenov, načelnik ronilačke službe Bjelomorske biološke stanice Moskovskog državnog sveučilišta (MGU) M. V. Lomonosov" i poznati podvodni fotograf. Već sedam godina piše i znanstveno-popularni blog posvećen istraživanju mora. Njegov glavni cilj je pokazati ljudima koliko je svijet oko nas nevjerojatan i kakva sve neobična i divna stvorenja žive u njemu. No predstojeća ekspedicija nije usmjerena samo na proučavanje živog svijeta u oceanu već prvenstveno - na popularizaciju znanosti.

Svatko tko želi može pridonijeti organizaciji ekspedicije oko svijeta: na web-stranici servisa za masovnu podršku projektima Boomstarter" u tijeku je akcija za prikupljanje sredstava za prvu, pripremnu fazu ekspedicije.

Ocean je zapravo jedan paralelni svijet, potpuno drugačiji od našeg, prepun čudesnih stvorenja. Smatramo da je važno ljudima pokazati kako istraživanja mogu biti zaista divna i uzbudljiva. Naš san je započeti novu odiseju i nastaviti divno i plemenito djelo onih koji su nam prvi otkrivali podvodni svijet", kaže Semenov.

Tim Akvatilis" planira na blogovima i društvenim mrežama izvještavati o dojmovima s putovanja, svojim podvodnim aktivnostima, susretima sa čudnovatim bićima, objavljivati fotografije i video-snimke ali i komunicirati sa svima koji žele saznati nešto o tome. Na ekspediciji žele stvoriti jedinstvenu bazu fotografija i video-materijala o prirodnom bogatstvu Svjetskog oceana - s tisućama kvalitetnih snimaka organizama koji su dragocjeni za znanost, a možda i sasvim novi i nepoznati.

Kao prirodnjak pratim cjelokupan podvodni svijet koji može uhvatiti objektiv kamere. Ronim godinama i mogu reći da je to vrlo interesantno zanimanje. Za mene je ovo sedma ili osma godina, stalno se spuštam u morske dubine i pratim iste životinje i fotografiram ih. Pokazalo se da smo kod mnogih uspjeli zabilježiti gotovo sve detalje njihovog životnog ciklusa", objašnjava Semenov.

Biolozi smatraju da su takve fotografije vrlo korisne za istraživanja studentima ili znanstvenicima koji se bave određenom životinjskom skupinom.

Moneron, smaragdni raj
Mali ruski tihooceanski otok Moneron djeluje poput zelene kapljice raja u plavom prostranstvu: kristalno čista voda, bujni podvodni život, mali hotelski kompleks, slikoviti vodopadi u smaragdnim brdima te ptice i ribe toliko nenaviknute na civilizaciju da se ne pribojavaju ljudi. Otok je san mnogim turistima, no broj ljudi koji tamo mogu otići tijekom godine strogo je ograničen.

Podvodni snimci, fotografije ili video-materijal, unose mnoga znanja iz klasične biologije u suvremena istraživanja. Na primjer, kada se netko bavi sistematizacijom određene grupe, njemu je važno saznati što više informacija o načinu života određenog organizma jer nije neobično da srodne vrste imaju potpuno drugačije ponašanje. Mi pratimo životinje, uspoređujemo sve to s knjigama i uviđamo da u literaturi ima dosta nepotpunih podataka - moglo bi se dodati još mnogo toga. Suvremene fotografske i video-kamere omogućuju nam nevjerojatno detaljne snimke, što je ranije bilo jednostavno nemoguće. Ranije su prirodnjaci proučavali sve mikroskopom i binokularom, i pravili skice, ponekad čak i zaboravljajući poneki segment. No danas mogu uloviti vrlo sitne detalje, veličine dva, tri ili četiri milimetra i snimati tako da se vidi svaka nožica, svaki pipak, tako da dobijemo detaljan prikaz čak i vrlo sitnih životinja. I to je sjajno", ističe Semenov.

Još jedan cilj ovog projekta jest skretanje pažnje što većeg broja ljudi na ekološke probleme u našim oceanima. Na putu ekspedicije naći će se i otok smeća" - nepregledna nakupina plutajućeg otpada i plastike koja po svojoj površini nadilazi i neke manje zemlje. Članovi ekspedicije žele to zabilježiti i svima prenijeti što se u takvim uvjetima događa s oceanom i živim svijetom u njemu.

Trogodišnja ekspedicija bit će podijeljena u deset faza u trajanju 2 do 4 mjeseca. Na jahti Akvatilis" istovremeno će boraviti između 8 i 16 ljudi - ovisno o konkretnim zadacima u određenoj etapi rada. Za ukupno tri godine njezinog trajanja u ekspediciji bi trebalo sudjelovati - u vodi i na kopnu – više od 50 stručnjaka.

Ruski tekst na sajtu Gazeta.ru