Radioastron otkriva tajne međuzvjezdanog prostora

Maketa satelita Spektr–R , sastavnog dijela sustava Radioastron. Fotografija iz slobodnih izvora

Maketa satelita Spektr–R , sastavnog dijela sustava Radioastron. Fotografija iz slobodnih izvora

Sumirajući rezultate rada ruskog orbitalnog radio teleskopskog sustava Radioastron, znanstvenici Instituta za svemirska istraživanja RAN predstavili su rezultate određivanja svojstava površinskog sjaja jezgara aktivnih galaksija i jedno neočekivano otkriće vezano za posebnosti međuzvjezdane sredine koja nikada do sada nisu bila primjećena.

Na Institutu za svemirska istraživanja Ruske akademije znanosti (IKI RAN) i ove godine održan je Dan svemirske znanosti. Najvažniji dio ovogodišnjeg programa bilo je objavljivanje najnovijih rezultata svemirskog eksperimenta Radioastron, prve i najveće ruske svemirske misije u posljednjih nekoliko desetljeća. Rezultate misije predstavio je voditelj laboratorija Astrokozmičkog centra Fizičkog instituta P. N. Lebedev Ruske akademije znanosti (AKC FIAN) doktor fizičko-matematičkih znanosti Jurij Kovaljov.

Kovaljov objašnjava da je jedan od glavnih događaja u posljednjih godinu dana bilo trajno povezivanje drugog radio teleskopa – američkog Green Banka - u svojstvu nazemnog kraka radio-interferometra.

„Radioastron“ počinje pričati o pulsarima
Ruski radio-teleskop je neočekivanim rezultatima istovremeno iznenadio dvije međunarodne ekipe astronoma koji proučavaju udaljene galaksije i pulsare i opovrgao važeću teoriju ponašanja međuzvjezdane sredine u našoj galaksiji.

Puščinski i američki opservatoriji danas pokrivaju 85 posto orbite teleskopa, dosegli smo vrhunac naših mogućnosti", rekao je. Istina, danas je taj opservatorij isključen zbog problema s usvajanjem proračuna u SAD-u, dodaje Kovaljov.

Jedan od glavnih zadataka Radioastrona bilo je određivanje svojstava površinskog sjaja jezgara aktivnih galaksija. Prema teoretskim predviđanjima, sjajnost jezgre kvazara ne bi trebala prelaziti 10¹² Kelvina. No, promatranjem nekih aktivnih jezgara zabilježeno je prekoračenje tog teorijskog praga: sjajnost je dostizala 10¹³ Kelvina . Kovaljov kaže da za to nema jasnog objašnjenja pa znanstvenici trenutno razmatraju nekoliko mogućih uzroka tog prekoračenja.

Istraživanjima pomoću Radioastrona došlo se do još jednog neočekivanog otkrića, a to su posebnosti međuzvjezdane sredine koje nikada do sada nisu bile primjećene . Taj fenomen je otkriven promatranjem pulsara - neutronskih zvijezda s magnetskim poljem . Prema riječima Kovaljova, prateći odziv pulsara Vela, znanstvenici su odmah zapazili čudnu igličastu strukturu interferencijske slike.

Odzivi tog pulsara bili su nalik iglama, kao pojedinačni šiljci. Svi su samo slegnuli ramenima jer je to u potpunoj suprotnosti s našom ranijom predodžbom o prirodi međuzvjezdane sredine", ističe Kovaljov.

Znanstvenici pretpostavljaju da bi uzrok za to mogli biti svojevrsni turbulentni naboji koji poput leće fokusiraju odraz pulsara u odnosu na to kako svjetlost od tih udaljenih objekata ide prema Zemlji.

Prošlog ljeta je završen tzv. rani znanstveni program misije, a sada je počeo ključni znanstveni program.U svijetu nema više od 400 radio-astronoma koji rade u području dugobazisne interferometrije (VLBI). A više od polovice njih radi s nama, što nam je drago", navodi Kovaljov.

Na natječaju je odabrano sedam projekata za sudjelovanje u ključnom znanstvenom programu, a u polovici tih prijava vodeću ulogu imaju ruski kandidati.

Grafikon:
Ruski svemirski opservatorij „Radioastron“

Jedan od sedam programa - Promatranje radio-tranzijenata - po kojem u narednim mjesecima treba raditi Radioastron, predstavio nam je suradnik na tom projektu Kiril Sokolovski, diplomant Fakulteta za fiziku (odjel za astronomiju) Moskovskog državnog sveučilišta M. V. Lomonosov.

Radio-tranzijenti - to je vrlo širok pojam: sve što stvara bljesak u radio-dijapazonu može se tako nazvati. Područje mojih interesa je promatranje objekata kao što su klasične nove zvijezde, supernove zvijezde, mikrokvazari i rendgenske binarne zvijezde, kod kojih u određenim uvjetima može doći do radio-zračenja. Iako su to sve različiti objekti, ipak možemo procijeniti temperaturu njihove osvijetljenost i shvatiti njihove mehanizme zračenja", objasnio je Sokolovski.

Prema njegovim riječima, sam program se razlikuje od ostalih po tome što podrazumijeva usmjeravanje teleskopa ne prema poznatim objektima nego prema onima kod kojih se tek pojavio bljesak. Prema našoj strategiji promatranja, čim se pojave informacije o zanimljivom objektu a to mogu biti podaci i drugih znanstvenih grupa koje se bave istraživanjima u radio-dijapazonu ili na primjer u gama zrakama), mi ga možemo pratiti. Doduše, takvi događaji koje možemo promatrati preko Radioastrona su dosta rijetki”, dodao je Sokolovski.

Ruski tekst na sajtu Gazeta.ru