I mamute kloniraju, zar ne?

Hoće li će to postati moguće, pokazat će analize krvi i tkiva životinje. Jer, za uspjeh cijele operacije potrebne su žive stanice. Iako su mamute na ruskom Sjeveru pronalazili već više puta, za sada odgovarajući materijal nije pronađen. Ostaci nisu sadržavali „žive" stanice potrebne za kloniranje, rekao je za Glas Rusije stariji znanstveni suradnik Muzeja mamuta „Lazarev" pri Institutu za primijenjenu ekologiju Sjevera SVFU Semjon Grigorjev.
Mamut kojeg smo iskopali ulijeva velike nade. To su najbolji ostaci koji su ikada dospjeli u ruke znanstvenika po kvaliteti očuvanosti mekog tkiva.

Tamo bi moglo biti živih stanica, jer ovo su zapravo idealni uvjeti jedne grobnice. Mamut je upao u jamu, do polovine je bio u vodi koja se ubrzo sledila i od tada se nije otapala. Komadi mesa su vrlo dobro sačuvani, imaju crvenu boju, sačuvana je tekuća krv. Ona se nagomilala i konzervirala u prazninama strukture leda.

Ojmjakon: život u najhladnijem naselju na planetu Istočnosibirsko selo Ojmjakon veoma je neobično mjesto. To je najhladnije naselje na planetu, ali u njemu sunce uvijek zasljepljujuće sija i sretni stogodišnjaci na minus 70 stupnjeva čuvaju jelene na ispaši.

Radovi na obnovi mamuta vode se od 1990-ih godina. Sve je počelo projektom znanstvenika jakutskog Muzeja mamuta pri Institutu za primijenjenu ekologiju Sjevera i japanskog sveučilišta Kinki. Zatim je nakon duže stanke potpisan sporazum između Sjeveroističnog federalnog sveučilišta i južnokorejskog fonda Soam. Istovremeno, prošle godine japanski znanstvenici potpisali su sporazum o suradnji s Akademijom znanosti Republike Jakutije.

Nakon uspješnog pronalaska na Novosibirskim otocima, jer upravo je tamo pronađen jedinstveni primjerak, započela je realizacija rusko-korejskog projekta. Mamut koji je iskopan star je najmanje 10 tisuća godina, a znanstvenici smatraju da će mu uspjeti podariti novi život. Tek tada će podrobnije istraživanje mamutske vrste postati moguće, smatra Semjon Grigorjev.

Prva etapa istraživanja odvijat će se u Jakutsku. Stvara se zajednički laboratorij za proučavanje stanica pronađenih životinja. Opremu sveučilištu daje korejska strana, a sveučilište daje prostor. A zatim, ako rezultati budu pozitivni, eksperiment će se premjestiti u Seul. Samo tamo postoji iskustvo i tehnologija koji na kraju mogu dovesti do kloniranja mamuta.

Huan U Suk, voditelj istraživanja s korejske strane, vodeći je stručnjak u ovom području. Prvi u svijetu klonirao je primjerak psa, a 2011. godine i vuka te kojota. Ni on, ni ruski znanstvenici nemaju ambiciju obnoviti populaciju sibirskih mamuta.  Za to bi trebalo klonirati najmanje 30 različitih primjeraka, što je potpuno nerealno. Ako im za 10-15 godina pođe za rukom klonirati bar jednog, to će biti senzacija i velik uspjeh. Tada ćemo znati, istaknuo je Semjon Grigorjev,  da li je znanost dosegla stupanj razvoja u kojem preporađa izumrle životinjske vrste.