Ruska svemirska industrija pokušava izaći iz krize

Ruski znanstvenici ispituju uzroke kvara letjelice Fobos-grunt, srca neuspjelog ambicioznog projekta istraživanja Marsovog satelita Fobosa. Izvor: ITAR-TASS

Ruski znanstvenici ispituju uzroke kvara letjelice Fobos-grunt, srca neuspjelog ambicioznog projekta istraživanja Marsovog satelita Fobosa. Izvor: ITAR-TASS

Ruska kozmonautika dobiva još jednu priliku za izlazak iz vrlo teške situacije nakon niza neuspjeha. Izgleda da se sveobuhvatna reforma ruske svemirske industrije ovaj put ne zaustavlja samo na razini „paketa dokumenata“ predstavljenog Vladi početkom rujna. Ruski vjesnik predstavlja planove za reformu i mišljenja stručnjaka o njima.

Modificirana raketa-nosač Rokot (nekadašnja interkontinentalna balistička raketa SS -19) 12. rujna je uspješno iznijela u svemir tri satelita za veze sustava Gonec, zahvaljujući kojima će se, prema tvrdnjama predsjednika tvrtke Satelitski sustav Gonec Dmitrija Bakana, značajno smanjiti prekidi u vezama u cijeloj Rusiji. Nešto ranije nosač Zenit iznio je u svemir izraelski komunikacijski satelit Amos 4.

Ne treba po tisućiti put usavršavati Proton ili Sojuz, nego treba stvoriti nešto novo. Siguran sam da u Rusiji još uvijek imamo umove koji su sposobni to i učiniti.

Jurij Karaš, Ruska akademija kozmonautike K. E. Ciolkovski 

Krajem rujna ponovno bi trebale biti lansirane teške rakete-nosači Proton, što je obustavljeno nakon nesretnog slučaja početkom ljeta kada su se istodobno srušila tri satelita iz ambicioznog navigacijskog programa GLONASS. To je najavio voditelj Federalne svemirske agencija RF Roskozmos Vladimir Popovkin tijekom duže konferencije za novinare u Centru za kontrolu letova u Podmoskovlju.

Ipak, glavni zaključak je da se sveobuhvatna reforma tog sektora nastavlja. Donedavno, recimo, za tvrtke iz vojnog svemirskog sektora prema stavu zamjenika premijera Dmitrija Rogozina, nadležnog za vojnu industriju i svemirski program u cjelini, nije bio u planu ulazak u Ujedinjenu raketno-kozmičku korporaciju (ORKKA). Sada, međutim, sva poduzeća raketno-kozmičke industrije, kao i ona vojna, trebaju postati dio nove korporacije. Prema planovima Roskozmosa, proces restrukturiranja te industrije treba biti završen tijekom godine.

Prema priopćenjima, buduća Ujedinjena raketno-kozmička korporacija trebala bi se sastojati od osam integriranih struktura u koje će ući 33 organizacije, od čega 16 tvrtki, 7 federalnih državnih unitarnih tvrtki i 9 dioničkih društava.

U Rusiji postoji nešto više od 100 tvrtki neposredno vezanih za svemirsku industriju. Prema službenoj klasifikaciji Roskozmosa, grupiraju se u dvije brojčano jednake kategorije: ona kojima upravlja Roskozmos i dionička društva. Iz toga proizlazi da ionako neće sve organizacije postati dio buduće korporacije, a ako bi se još izdvojio i vojni segment, odnosno kada bi se jedinstvena poduzeća uključena u vojne programe još i segmentirala, nastala bi prava zbrka.

Uralski kristali traže život u svemiru
U posljednjih 25 godina otkriveno je više od tisuću planeta izvan Sunčevog sustava. No današnja teleskopska tehnologija omogućava otkrića samo velikih planeta. Optička vlakna koja su razvili znanstvenici iz Ekaterinburga omogućit će otkrivanje planeta veličine Zemlje, kao i analizu njihovog sastava - a time i mogućnosti razvoja nekakvog oblika života na njemu.

Broj tvrtki u ruskoj svemirskoj industriji veći je od realnih potreba. Na primjer, AD Glavkozmos je poduzeće pod upravom Roskozmosa zaduženo za niz pomoćnih aktivnosti u koordinaciji vanjskoekonomskih poslova Federalne kozmičke agencija RF pri realizaciji međunarodnih ugovora koji podrazumijevaju pripremni i pomoćni rad na terenu, navodi se na službenim stranicama Roskozmosa.

Najveći ruski centar za razvoj i proizvodnju komunikacijskih satelita, Informacijski satelitski sustavi M. F. Rešetnjov i europski koncern Thales Alenia Space sredinom rujna su najavili osnivanje zajedničke tvrtke čija će glavna djelatnost biti razvoj i proizvodnja komponenti korisnog tereta za svemirske letjelice.

Po mom mišljenju, izvor svih problema u tome je što naša svemirska industrija ne razvija ništa novo, žali se dopisni član Ruske akademije kozmonautike K. E. Ciolkovski, Jurij Karaš i nastavlja: Neki kažu, moramo izgraditi novi kozmodrom (projekt dalekoistočnog kozmodroma Vostočni) i komercijalizirati industriju. Ja pitam, a što planirate komercijalizirati - tehnologije koje su razvijene još u vrijeme Sergeja Koroljova [1906-1966]? Dok nam rivali gotovo dišu za vratom. Već lete kineske rakete-nosači iz serije Dugi marš, japanske H-2i indijske GSLV, a da ne spominjem američkeFalcon, Antares i Ariane. Svijet je prepun novih 'svemirskih transportera'. Ne treba po tisućiti put usavršavati Proton ili Sojuz, nego treba stvoriti nešto novo. Siguran sam da u Rusiji još uvijek imamo umove koji su sposobni to i učiniti.