Nanosvijet kakav ranije nije bio viđen

Spojivši nekoliko poznatih metoda mikroskopije, ruski nanobiotehnolozi razvili su uređaj koji omogućava istraživanje trodimenzionalne strukture i optičkih svojstava objekata koji pripadaju svijetu nanočestica. Njihov rad je detaljno izložen u američkom znanstvenom časopisu „ACS Nano“.

U proučavanju nanostruktura tradicionalno se koristi skenirajuća mikroskopija (SPM), kad se uzorak skenira oštrom sondom. Međutim, takvim metodom se dobija samo dvodimenzionalna slika i ne postoji mogućnost da se proučava trodimenzionalna struktura uzorka. Anton Efimov, utemeljitelj kompanije „Snotra“ koja je rezident Skolkova, pronašao je način da prevlada to ograničenje rezanjem uzorka na vrlo tanke slojeve i skeniranjem svakog posebno. Kad sve svi podaci uzmu zajedno, dobiva se uvid u strukturu trodimenzionalnog objekta.

„Etnogeni“ - Stanične tehnologije i sprečavanje pojave genetskih bolesti Stanične tehnologije u Rusiji pokazuju konkretne rezultate: otvara se novi laboratorijski kompleks za proizvodnju staničnih preparata i pružaju se ozbiljne usluge u području regenerativne medicine i genetike. Jedan od najzanimljivijih projekata je „Etnogen“, testiranje stanovnika Rusije na moguće bolesti koje se mogu javiti njihovom potomstvu.

Uz pomoć znanstvenika iz laboratorija za nanobioinženjering Nacionalnog istraživačkog nuklearnog sveučilišta „Moskovski inženjersko-fizički institut“ (NINU MIFI) Efimovljeva kompanija razvila je uređaj, koji ne samo da pravi presjeke uzorka već vrši i spektroskopiju slojeva, pružajući time mogućnost da se odredi sastav uzorka na temelju toga kako odražava ili apsorbira svjetlost.

„Razvili smo uređaj koji spaja 3D mikroskop s nanorezolucijom i mikrospektroskopiju koja pruža kvalitetnu analizu uzorka. Na taj način imamo mogućnost temeljno proučiti nanomaterijale, možemo vidjeti kako su strukturirani, od čega se sastoje i kakva su im svojstva“, pojasnio je Konstantin Močalov, jedan od autora laboratorija za nanobioinženjering NINU MIFI.

Voditelj laboratorija Igor Nabijev uvjeren je da će ta tehnologija imati široku primjenu u nadzoru proizvodnje nanomaterijala, lijekova ili kod dijagnostike te praćenja rezultata liječenja. Na taj način se, recimo, mogu proučavati slojevi živih tkiva da bi se stekao uvid u to kako se u njima raspoređuju molekule određenog lijeka.

Mikroskop se zasad sastoji od više zasebnih uređaja. Sljedeći korak je da se oni „upakiraju“ u jedinstvenu cjelinu s obzirom da njegovi tvorci namjeravaju u narednom razdoblju pronaći kompaniju koja bi bila zainteresirana za njegovu proizvodnju.