Planetarna zaštita: što će Rusija suprotstaviti prijetnjama iz svemira?

Izvor: NASA/JPL-Caltech

Izvor: NASA/JPL-Caltech

Ruski znanstvenici razrađuju projekt sustava koji će skupljati informaciju o najopasnijim objektima za Zemlju te uništavati „nepozvane goste“ u slučaju potrebe. Ipak konkretna strategija neutralizacije prijetnji iz svemira je i dalje nepoznata.

Posljednja „svemirska“ informacija ne pruža utjehu za stanovnike Zemlje: opasnost od pada svemirskih objekata na planetu je svake godine sve veća i veća. „Ako se prije mislilo da ostaci, recimo, Tunguskog meteorita padnu jednom u 700-900 godina, danas se tvrdi da su takvi događaji značajno češći, gotovo svakih 90-100 godina“, govori savjetnik Akademije inženjerskih znanosti Jurij Zajcev. Pritom je tijekom posljednjeg desetljeća otkriveno više asteroida nego za protekla dva stoljeća. „Sudari su gotovo neizbježni: to je samo pitanje vremena“, smatra znanstvenik.   

99942 Apophis, prije znan kao i 2004 MN4, je jedan od Zemlji bliskih asteroida koji je prouzročio zabrinutost astronoma u prosincu 2004. kada su prvotna mjerenja putanje otkrile da postoji relativno visoka vjerojatnost da će pogoditi Zemlju 2029. Vjerojatnost udara 13. travnja 2029. su u jednom trenutku dosegnule čak 1:36 (2.7%), no naknadna su mjerenja dovela do preciznijeg izračuna putanje, te se ipak pokazalo da će 2029. doći do bliskog susreta, a ne do sudara.


Otkriti i uništiti 

Prema mišljenju glavnog direktora asocijacije Centra planetarne zaštite Anatolija Zajceva, u svemirski projekt promatranja asteroida Citadela bit će uključena dva-tri svemirska uređaja-promatrača, sateliti-izviđači koji će precizirati parametre asteroida i putanje njihovog leta, a također i sateliti-presretači koji će biti u stanju uništiti asteroid ili izmijeniti njegovu putanju. Prema mišljenju stručnjaka, sustav će koštati oko dvije milijarde dolara.

Svoje projekte predložili su i vodeće ruske svemirske korporacije Raketno-svemirska korporacija Energija koja je do 2030. spremna razraditi moćni nosač s nuklearnim motorom radi iznošenja u svemir antiasteroidne municije. A u Znanstveno-proizvođačkoj zajednici Lavočkin razrađen je projekt uređaja koji se može postaviti na površinu asteroida te namontirati na njega radiosvjetionik, koji će što preciznije izračunavati putanje nebeskih tijela.

Međutim, slanje u svemir nuklearne municije za borbu s asteroidima može biti određeni međunarodni vojno-politički problem. O tome je krajem veljače 2013. izjavio vicepremijer Dmitrij Rogozin. On smatra da čitav niz inozemnih država može koristiti tematiku stvaranja protuasteroidnog oružja za slanje u svemir nuklearnog oružja u vojne ciljeve.


Svesti vjerojatnost katastrofe na nulu 

Fizičko uništavanje asteroida je stvar budućnosti. Zasad se govori samo o prikupljanju informacija o najopasnijim svemirskim tijelima koja se približavaju Zemlji. Jedan od takvih objekata svakako je asteroid Apophis.

Asteroidna misija: otkriti tajne Bennua
Ruski raketni motor RD -180 pomoći će NASA-i u jednoj od misija isporuke asteroidnog materijala na Zemlju. Stručnjaci ističu da u kontekstu zanimljivih „asteroidnih” projekata, ideja iskrcavanja ljudi na asteroid do 2025. koju je predložio američki predsjednik Barack Obama, gubi na popularnosti.

Bez obzira na to što su u siječnju 2013. stručnjaci NASA-e utvrdili da je u narednim desetljećima rizik od sudara s Apophisom gotovo isključen, opasnost i dalje postoji te se već sad treba pripremati za nju, uvjeren je direktor Instituta za svemirska istraživanja Ruske akademije znanosti Lev Zeleni. 

„Ono što bi bilo najučinkovitije je da se na takvom prijetećem objektu napravi slijetanje svemirskog uređaja koji će pomoću elektromotora male snage izmijeniti njegovu putanju“, smatra Zeleni.

Razradu odgovarajuće tehnologije mogao bi osigurati zajednički rusko-američki projekt za osvajanje i prijevoz u Mjesečevu orbitu malenog asteroida.

„Radi se o tome da se s pomoću svemirskog tegljača dovuče u Mjesečevu orbitu asteroid promjera 15-20 metara. Potom da se njega pošalje pilotirana ekspedicija ili uređaj koji će ga onda proučavati. Projekt bi koštao 2, 65 milijarde dolara.“