Asteroidna misija: otkriti tajne Bennua

Američki nosač „Atlas 5”, s ruskim motorom RD -180, trebao bi u rujnu 2016. godine otpraviti aparat na asteroid Bennu. Nakon 2 godine, aparat OSIRIS-Rex (Origins Spectral Interpretation Resource Identification Security Regolith Explorer) prići će asteroidu na 500 m i počet će kružiti oko njega u potrazi za pogodnim mjestom za uzimanje uzoraka. Zatim, OSIRIS-Rex će se zariti ispod površine Bennua, uzeti 60 g do 2 kg zemljišta i vratiti se na Zemlju. Tek 2023. godine, kapsula s uzorcima ući će u Zemljinu atmosferu i spustiti se na zemlju.

Svrha misije je proučavanje kemijskog sastava asteroida. Asteroid je neka vrsta „vremenskog stroja” koji je sačuvao drevne organske i druge tvari iz ranog Sunčevog sustava. Tu je i još jedan zadatak - ocjeniti svrhovitost eksploatacije rijetkih metala iz asteroida - zlata, rodija i platine. OSIRIS-Rex će također razjasniti spore promjene u orbiti Bennua pod utjecajem „efekta Jarkovskog”, tj. sile od sto grama koja djeluje na asteroid uslijed njegovog neravnomjernog zagrijavanja od Sunca pri rotaciji. Zašto je to važno? Bennu je na popisu potencijalno opasnih nebeskih tijela, i postoje male šanse njegovog sudara sa Zemljom za 169 godina.

Znanstvenici RAN predlažu da se Apofis skrene s putanje pomoću drugog asteroida Ruski znanstvenici razrađuju novu metodu zaštite Zemlje od pada asteroida. Oni predlažu da se opasna putanja nebeskih tijela mijenja pomoću sudara s drugim asteroidima.

Let OSIRIS-Rex - logičan je korak u istraživanju solarnog sustava, smatra izvršni direktor svemirskog odjela fonda „Skolkovo”, kozmonaut Sergej Žukov:

- Nikada nećemo uspjeti istražiti Sunčev sustav ako se budemo „vrtjeli” oko Zemlje. Pravilna strategija je kombinacija misija s ljudskom posadom i bez nje, i proučavanje rezultata. Let astronauta treba pratiti let bespilotnjaka. Najprije se proučava nebesko tijelo, zatim iskrcavaju uređaji, a tek nakon toga dolaze astronauti.

U posljednjih nekoliko godina, pojavilo se mnogo asteroidnih projekata. Postoje prijedlozi da se asteroide industrijski osvaja ili uništava u oblaku prašine, kako bi se time blokirala sunčeva svjetlost i usporilo globalno zagrijavanje. Tu je i ideja da se asteroid dopremi u Mjesečevu orbitu (također uz pomoć rakete „Atlas 5” sa RD -180), a zatim, kako je američki predsjednik predložio, da se na njega pošalje svemirski brod s posadom. No odgovarajuće nebesko tijelo za ovaj projekt još uvijek nije pronađeno, a u Kongresu SAD-a mnogo je protivnika tih planova, a ni u NASA-i ne postoji konsenzus o tome, kaže urednik časopisa Novosti iz kozmonautike, Igor Afanasijev:

- To je prijedlog o preusmjeravanju trenutnog programa NASA-e s ljudskom posadom. Cilj tog programa još nije određen. Ali jedan od predloženih ciljeva je i dopremanje asteroida i slanje ekspedicije na njega. NASA je u velikim previranjima jer se radi o veoma kompleksnoj zadaći.

Uspjeh misije OSIRIS može promijeniti planove NASA-e, smatraju stručnjaci.

Zamišljena isporuka asteroidnog materijala na Zemlju nije prva takve vrste. 2010. kapsula se vratila na Zemlju s nekoliko stotina čestica prašine prikupljenih japanskim uređajem „Hajabusa” s površine malog nebeskog tijela Itokava. Sada Japanci 2014. planiraju poslati moderniziranu stanicu „Hajabusa -2” na drugi asteroid. Vrijeme će pokazati čiji će projekti biti uspješniji a kome je bolje da se drži uzimanja uzoraka - ljudima koji riskiraju svoje živote, ili strojevima.