Zašto Rusija gradi novi kozmodrom?

Kao što je poznato, nakon raspada SSSR-a glavni sovjetski kozmodrom Bajkonur našao se izvan granica Rusije. Zbog nesreće s raketom Proton M koja se dogodila 2. srpnja i postojećih problema, prije svega u odnosima s Kazahstanom na čijem se teritoriju kozmodrom Bajkonur nalazi - i koji je Rusija zakupila na period od 50 godina - sve više se govori o kozmodromu Vostočni (Istočni). Taj kozmodrom gradi se na ruskom Dalekom Istoku u blizini granice s Kinom.

Veliki kompleks vrijednosti od preko 10 milijardi dolara gradi se na prostoru nekadašnje vojne baze u Priamurju gdje je nekada bila razmještena divizija balističkih raketa tipa Vojvoda (izvan Rusije poznata kao „Sotona”) i Topol. Tijekom problematičnog prvog postsovjetskog desetljeća, baza je 1996. rasformirana, raketni šahtovi su uništeni, a preostala infrastruktura i mnogi vojni stručnjaci dobili su nove zadatke usmjerene na mirne ciljeve. Na mobilne platforme za lansiranje postavljena je raketa-nosač Start 1, pretvorena je od vojne u kozmičku, i pomoću nje je lansirano nekoliko satelita. Tako je zaživio mini-kozmodrom Svobodni, koji je zatim ugašen.

Ipak, dolaze bolje godine za rusku kozmičku industriju. U godini pred nama u svemir bi trebale biti poslane dvije nove ruske rakete, Angara i Sojuz-2.1v, na Međunarodnu svemirsku stanicu stići će ruski modul Nauka, a očekuje se i lansiranje prvog ruskog privatnog satelita.

No 2007. godine odlukom predsjednika RF na istoj lokaciji pokrenut je ogroman građevinski poduhvat - kozmodrom Vostočni.

Kako je državni vrh odlučio, Rusiji je potreban nezavisni izlaz u svemir. Sjeverni poligon Pleseck već sada ne zadovoljava potrebe, kao ni lansiranje konverzijskih raketa s Urala i iz Povoložja (Kapustin Jar), ​​jer one ne odgovaraju po opterećenju koje mogu iznijeti u orbitu. Polijetanja s ljudskom posadom i lansiranja teških Protona vrše se samo s teritorija Kazahstana. Osim 115 milijuna dolara za godišnji zakup, vlasnici zemljišta koje se koristi za lansiranje naplaćuju ogromne novčane kazne za bilo kakve nesreće i onečišćenja. Rusija također financira i socijalni sektor grada Bajkonura. Stoga ni financijski argumenti za preseljenje nisu nimalo zanemarivi.

Obnova postojećih objekata stajat će upola manje od izgradnje novog kozmodroma od nule. Osim toga, lansirne putanje s kozmodroma Vostočni i polje pada raketnih blokova usmjereno je na nenaseljena područja i vodene površine Sjevernog polarnog kruga, te su i rizici manji.

Sam projekt ispunjava i određene socijalno-demografske ciljeve - u procesu njegove realizacije na Istok će krenuti mnogi stručnjaci, i to s visokim kvalifikacijama. Sada je zaposleno 3,000 građevinara, a bit će ih i do 15,000. Kozmodrom će zapošljavati ​​25.000 ljudi, a u blizini se osniva grad s 100,000 stanovnika (u prvoj fazi sa 35,000).

Za dvije godine s novog kozmodroma treba se lansirati nova raketa Sojuz 2, a tri godine nakon toga na Međunarodnu svemirsku stanicu (MKS) polijeće posada. Paralelno se priprema lansirna rampa za modularnu raketu Angara (međuplanetarni projekti trebali bi početi 2015). Između ostalog, govori se i o rivalstvu među ruskim konstruktorima koji se nadmeću oko tendera za raketu koja je sposobna u svemir iznijeti 75 tona, a čak i preko 100.

Nadgledajući ovog proljeća opsežne građevinske radove, predsjednik Putin napomenuo je da će novi poligon biti mnogo učinkovitiji od onog koji se danas koristi, na temelju niza pokazatelja. Ipak valja podsjetiti i da je prije dvije godine Putin, s pozicije premijera, kritizirao Roskozmos zbog odugovlačenja izgradnje. Ne smije se zaboraviti da konkurenti sve više sustižu, a lansiranje novih raketa mora se izvesti na vrijeme. U suprotnom će kozmodrom Vostočni biti samo beskoristan katapult...