Svi stanovnici Zemlje će živjeti dugo

Izvor: Flickr.com/EMSL/cc-by-nc-sa 3.0

Za to postoji nekoliko pristupa. Neki znanstvenici pokušavaju umjetno uzgajati ljudske organe koji bi mogli po potrebi zamjenjivati ​​one stare. Neki drugi tragaju za genom starenja.

Kod jednog slijepog miša je nedavno otkriven gen odgovaran za dug život. Ta jedinka ima život deset puta duži od života drugih pripadnika te vrste, objašnjava šef laboratorija za regeneracijsku medicinu Moskovskog fizičko-tehničkog instituta Mihail Batin:

„Ustvari postoji preko 100 gena koji se kod različitih životinja povezuju s dužim životom. U našem laboratoriju radimo na modelima rada tih gena da bismo dobili taj isti protein koji je zadužen za funkcije povezane s dužinom ljudskog života.“

Kad su u pitanju ljudi s iznimno dugim životnim vijekom, uzrok njihove vitalnosti nije način života, nego geni, smatra ruski znanstvenik:

„Naravno da su zdrav način života i dobri životni uvjeti odlična okolnost. Ali, kada netko doživi 120-tu, za to odgovaraju isključivo geni i otpornost organizma na stres.“

Više o medicinskim istraživanjima u Rusiji

Mihail Batin misli da, kada bi postojao globalni projekt vezan za duljinu života, nalik na projekte stvaranja nuklearne bombe ili istraživanja svemira, starost bi bila pobijeđena već za 20 godina. No trenutno ne postoji zadatak te vrste, smatra ruski znanstvenik:

To je politički zadatak, da ljudi žive dugo. Ukoliko bude postojala politička volja, ljudi će živjeti dulje. Ali nažalost politički lideri imaju osobine koje su u suprotnosti sa znanstvenim razvojem. Više se vode mišljenjem običnih ljudi. Produženje ljudskog života vrlo je složen i kompleksan zadatak. Ma koliko to zvučalo paradoksalno, obične ljude to ne zanima. Uvjeren sam da bi 80% ljudi na pitanje da li žele živjeti vječno odgovorilo s „Ne“. To pokazuju i ispitivanja koja su provođena u svijetu.

Pa ipak, mladost se već danas može privremeno produljiti. Za to je potrebno identificirati gene svog genoma. Taj postupak stoji oko 200 dolara. Analizom ogromnog broja podataka genoma jedne određene osobe može se utvrditi na koji se način u njenom tijelu odvijaju promjene vezane za starenje. U tom slučaju pravilan izbor odgovarajućih tretmana može produljiti ljudski život za oko 20 godina.