Preporod ruske znanosti

Za Rusiju je to drugi po redu događaj te razine – 1984. je također održan Kongres FEBS, ali u Moskvi, glavnom gradu tadašnjeg Sovjetskog Saveza. Otad se u Rusiji mnogo toga promijenilo, a na području biologije dogodile su se mnoge revolucionarne stvari: postalo je moguće kloniranje sisavaca u laboratorijima, znanstvenici su pronašli načine za transplantaciju matičnih stanica, istraživači su dešifrirali ljudski genom itd.

Ruska znanost je u posljednjih tridesetak godina prolazila kroz ozbiljne teškoće i izazove što je rezultiralo time da su vodeće uloge u znanstvenim istraživanjima preuzeli stručnjaci iz drugih krajeva svijeta. Izlaz iz nepovoljne situacije nije bio nimalo jednostavan te je zahtijevao posebnu predanost i naporan rad. Zahvaljujući potonjem, u posljednjih nekoliko godina ruski biolozi počeli su ostvarivati izuzetne uspjehe.

Međunarodna znanstvena zajednica ruski biološki projekt „Joni Skulačova" ocijenila je vrlo visokom ocjenom. Godine 2004. naši biokemičari na čelu s Vladimirom Skulačovom sintetizirali su spoj SkQ1 koji se proučava kao mogući lijek protiv starenja. Redovni član Ruske akademije znanosti biolog Sergej Lukjanov nedavno je razvio tehnologiju za stvaranje posebnih fluorescentnih proteina koji omogućuju proučavanje živih mikroorganizama na staničnoj razini. Znanstvenici s Instituta za biologiju gena RAN razvili su molekulu „nanotransporter" koja je u stanju isporučiti lijek u staničnu jezgru, a ta inovacija će liječenje onkoloških bolesti učiniti mnogo efikasnijim.

Kada su 2008. u Novosibirsk na 5. Kongres Ruskog društva za biokemiju i molekularnu biologiju stigli čelnici FEBS-a, posebno ih je iznenadila vrlo visoka razina znanstvenih izlaganja tako da su svojim ruskim kolegama predložili sudjelovanje na natječaju i da budu domaćini jednog od sljedećih kongresa FEBS-a. Nedugo nakon toga, oni su tu počast uspjeli osvojiti 2011. godine.

Transparentnošću protiv krivotvorenih disertacija „Zamjenik ministra obrazovanja ima krivotvorenu diplomu o višem obrazovanju!“. Takvu je senzacionalnu vijest nedavno pustio jedan od ruskih blogera. Senzacija se brzo raširila te je došla do parlamenta, gdje su neki zastupnici zatražili kriminalnu istragu o falsificiranju dokumenata.

Ovogodišnji 38. Kongres FEBS pružio je jedinstvenu priliku sudionicima, ne samo za upoznavanje sjeverne ruske prijestolnice, nego i za bolje upoznavanje s novim projektima svojih kolega iz drugih zemalja, posebno pružajući šansu mladim znanstvenicima da ostvare neposredan kontakt s najvećim stručnjacima. Poseban značaj takvih kontakata ističe Aleksandar Gabibov, predsjednik Ruskog društva za biokemiju i molekularnu biologiju i predsjednik Organizacijskog odbora FEBS-a: „Daljnji razvoj ruske znanosti sasvim sigurno prelazi u ruke naših mladih stručnjaka kojih među prisutnima zaista ima puno. Za njih je ovo neprocjenjiva prilika da se iskažu, da uvide koliko je njihov rad perspektivan i da steknu prva iskustva u nastupima na tako visokoj razini."

Organizatori Kongresa FEBS u Rusiji dugo su čekali na tu priliku i zaista su se potrudili da sve organiziraju na najbolji mogući način. To potvrđuje i stav konzultanta kongresa poljskog profesora Adama Sevcika:

„Može se reći da su organizatori uspjeli u okviru jednog uklopiti gotovo dva kongresa jer u usporedbi s prethodnim skupovima ovdje ima dva puta više govornika, a među sudionicima je čak 11 dobitnika Nobelove nagrade:

Sidney Altman, Kurt Wüthrich, Ada E. Yonath, Roger D. Kornberg, Jean-Marie Lehn, Richard J. Roberts, Susumu Tonegawa, Jules A. Hoffman, Robert Huber, Aaron Ciechanover, Jack W. Szostak.“

„Sve je manje mladih koji se ozbiljno bave fizikom“ Dekan Moskovskog instituta za fiziku i tehnologiju, Aleksej Leonov objašnjava zbog čega sve manje mladih bira prirodne znanosti kao svoju profesiju i kako napreduje rad na najvećem međunarodnom pokušaju da se ostvari kontrolirana nuklearna fuzija (ITER), u kojemu aktivno sudjeluju i diplomci ovog fakulteta.

Razmjeri Kongresa FEBS 2013 postaju jasni kada se u obzir uzme da je u diskusijama sudjelovalo 3000 delegata iz Europe, SAD, Kanade, Kine i Japana. Prema riječima predsjednika Ruskog fonda za fundamentalna istraživanja (RFFI) Vladislava Pančenka, u radu kongresa je uz podršku tog fonda imalo priliku sudjelovati preko 300 mladih ruskih znanstvenika.

Rusiju je na kongresu najsvestranije predstavio inovacijski centar „Skolkovo". Skolkovci su organizirali opsežan program predavanja i diskusije o temama kao što su matične stanice ili nacrt zakona koji je pripremljen u Rusiji o biomedicinskim staničnim preparatima, odnosno o lijekovima protiv raka itd. U okviru „Skolkovskih referata" profesor Vladimir Zelman govorio je o rezultatima programa "Genom čovjeka".

Petar Fedičev, znanstveni direktor ruske tvrtke „Quantum Pharmaceuticals" koja je rezident „Skolkova“, tvrdi da bez međunarodnih kontakata, uključujući i one koji se ostvare na Kongresu FEBS 2013 i u okviru „Skolkovskih referata", te bez potpore velikih istraživačkih centara znanstvenici ne mogu postići uspjeh: „Teško da bismo postigli sadašnji uspjeh bez pomoći Centra 'Skolkovo' koji financira dva naša projekta".

Dobitnik Nobelove nagrade za kemiju 2004. izraelski znanstvenik Aaron Ciechanover uvjeren je da „jedino uz susrete i uz razmjenu mišljenja možemo konačno sagledati cjelovitu sliku života i uklopiti sve djeliće mozaika."

Ada Yonath, dobitnica Nobelove nagrade za kemiju 2009., smatra da je sudionike kongresa u Sankt- Peterburgu prije svega okupila njihova znanstvena radoznalost i životna potreba za novim saznanjima, a s takvim uvjerenjima obavezno „nailaze i teški periodi, no u svakom slučaju čeka ih vrlo uzbudljiva budućnost... "