Borba s evolucijskim „bugom“ naše krvi

Najprije da razjasnimo najčešću zabunu: jesu li srčani udar (infarkt miokarda) i srčani zastoj (eng. cardiac arrest) ista stvar ili ne?

Jaroslav Ašihmin: Liječnici se često šale da je srčani zastoj glavni uzrok smrti i da do njega dovode sve bolesti. Srčani udar se s druge strane događa kada arteriju koja hrani jednu od područja srca - koronarnu arteriju - začepi krvni ugrušak (tromb). Tromb nastaje kada se od zida krvne žile odvoji djelić masnog taloga (aterosklerotski plak). Taj dio srčanog mišića koji je do tada opskrbljivala začepljena arterija biva ili ozbiljno oštećen, ili odumire. Stupanj oštećenja ovisi od brojnih faktora. Na primjer, ako se ugrušak krvi razloži ili do tog dijela srca s druge strane vodi veća krvna žila koja djelomično uspijeva nadoknaditi nedostatak kisika, posljedice srčanog udara bit će manje opasne.

Zašto danas, kada postoje dobri medicinski preparati, od srčanog udara umire mnogo više ljudi nego u vrijeme kada je osnovni oblik liječenja bio flebotomija - rasijecanje vene radi puštanja krvi?

J. A.: U međuvremenu su nam se desile vrlo neobične okolnosti: postali smo taoci evolucije. Kada su seu prošlosti ljudi na svakom koraku susretali sa smrtonosnim opasnostima, oni kod kojih se vrlo brzo zgrušavala krv, imali su veće šanse da prežive. Snažni sustavi zgrušavanja krvi očuvali su se kod čovjeka do danas. U prošlosti je bilo važno prije svega se zaštititi od ozljeda krvnih žila izvana - danas međutim zbog pušenja, ogromnih količina masne hrane, povišenog krvnog tlaka i stalnog stresa krvne žile trpe sve veća oštećenja iznutra. Problem je u tome da se i danas pokreću isti mehanizmi koji su se tijekom evolucije razvili kako bi se curenje krvi što je prije moguće zaustavilo stvaranjem krvnog ugruška - organizam se na sve načine trudi postupati kako je najbolje, a u stvari sam sebe ubija.

Iskreno govoreći, malo je vjerojatno da će oni koji vole više pojesti ili sjediti u kafiću uz cigaretu i čašu vrlo brzo shvatiti ovo o čemu govorimo i odmah početi voditi zdrav život. Koju lošu naviku ili koji faktor rizika kao kardiolog smatrate najopasnijim?

J. A.: Po mom mišljenju, najopasnija navika je pušenje. I taj stav potvrđuju mnoga istraživanja provedena nad stanovništvom. Na drugo mjesto bih stavio faktor rizika kao što je visok krvni tlak, odnosno tlak viši od 130/80 mm Hg. Postoji i drugačije stanovište: da je glavni faktor rizika razina masti u krvi. Međutim, važno je razumjeti da se kod pojedinca utjecaj raznih faktora rizika često mijenja: ako je tlak gotovo 200, naravno da ga što prije treba snižavati.

U redu, pretpostavimo da je pacijent sve saslušao i klimnuo glavom, ali priznaje da ipak nije spreman promijeniti način života. Može li se i takva osoba može nekako zaštiti od mogućeg srčanog udara?

J. A.: Može u svakom slučaju. Općenito govoreći, u svijetu imamo dva osnovna pristupa u smanjenju rizika od srčanog udara. Prvi bi se uvjetno mogao nazvati sjevernoevropskim i njega se najviše drže u Finskoj. On podrazumijeva otklanjanje čimbenika rizika, prije svega promjenama u načinu života: izbjegavanjem alkohola i pušenja, prehranom sa što manje masti, redovnim uzimanjem voća i povrća, stalnom kontrolom tjelesne mase i krvnog tlaka i bavljenjem sportom.

Sasvim drugačiji put izabrali su Amerikanci koji se, uvjetno rečeno, i dalje hrane hamburgerima, samo sjede pred televizorima, i dalje trpe stalan stres zbog svađa u kući ili na poslu, ali nastoje smanjiti štetu od svih tih faktora terapijom lijekovima. Ovisno od toga koliko je ateroskleroza uznapredovala (taloženjem masnih naslaga u krvnim žilama) dnevno vam može biti potrebna tri a ne jedna tableta. I takve tablete znatno smanjuju rizik od smrti uslijed srčanog udara, čak i kod onih koji nastavljaju s nezdravim životom. Međutim, oni naravno ne mogu na taj način zaštititi svoje krvne žile od štetnih posljedica izazvanih pušenjem pa im jedino preostaje tu naviku svakako odbaciti.

Zar kod tih tableta ne postoje nuspojave?

J. A.: Ne postoje lijekovi bez nuspojava. Ali koliko često čujete da je netko preminuo od bolesti jetre ili uslijed kronične bolesti bubrega izazvane uzimanjem lijekova? Čak i ako kod nekih bolesnika dođe do manjeg oštećenja jetre, i dalje je mnogo veći rizik od smrti uslijed srčanog udara bez tih tableta. Većina lijekova za srce su sigurni i mogu se koristiti tijekom cijelog života. Jetra je organ koji posljednji otkazuje, a oštećenje jetre često se ne odražava ni na koji način.

Znanstvenici uzgojili živo srce Novo dostignuće medicine pomoći će u spašavanju milijuna života. Ruski znanstvenik Konstantin Agladze pomogao je japanskim biolozima od matičnih stanica po prvi put napraviti tkivo živog ljudskog srca. To je uspjeh ne samo za transplantologe, već i za farmaciju: bioumjetni organi pomoći će u testiranju lijekova.

Zar neprekidna upotreba lijekova ne utječe nepovoljno na kvalitetu života?

J. A.: Utječe samo u tom smislu da morate misliti na to da svako jutro uzmete lijekove.

Kolike su cijene tih preparata?

J. A.: Uobičajeni režim liječenja iznosi oko 35 dolara mjesečno kada se koriste originalni preparati, ili 10-20 dolara kada se koriste generički lijekovi (koji su identični po sastavu, dozi i farmaceutskom obliku nekom već registriranom lijeku, ali su po pravilu mnogo jeftiniji od originalnih lijekova - prim. red). Imamo međutim paradoks da su ljudi spremni plaćati toliko za jednu večeru u restoranu, ali ne i kada trebaju izdvojiti za lijekove.

Gdje je sada manja smrtnost od srčanog udara: u Finskoj uz zdraviji način života, ili u Americi gdje se više oslanjaju na lijekove?

J. A.: U obje ove zemlje smrtnost je otprilike podjednako smanjena i to znatno. Iako i Finci isto tako uzimaju lijekove jer u slučajevima poodmakle bolesti sama promjena načina života ne pomaže dovoljno. No, što je interesantno, u Americi je uz nagli pad srčanih udara znatno porasla smrtnost zbog pretilosti i dijabetesa, tako da američki način u svakom slučaju ima neželjene posljedice. [...]

Nameće se vrlo čudan zaključak: postoje načini da se spriječi srčani udar, čak i kod onih koji ne vode zdrav život, a tu je i mogućnost liječenja bez većih posljedica - unatoč tome stotine tisuća ljudi i dalje umiru zbog problema sa srcem i krvnim žilama. Kako je to moguće?

J. A.: Načini postoje, ali je nevolja u tome što ljudi ne znaju za njih. U Rusiji uz to ne postoji dobro usklađen sustav hitne pomoći pri prvim znacima srčanog udara.

Što je to čemu teže znanstvenici-kardiolozi sada kada su već otkriveni načini sprečavanja srčanog udara i ublažavanja njegovih posljedica?

Pronađen eliksir mladosti Pravi eliksir mladosti razvili su znanstvenici iz Novosibirska. Oni su napravili jedinstveni preparat koji navodi ljudski mozak da proizvodi matične stanice. A one su u stanju obnavljati bolesne organe. Čudotvorno sredstvo omogućava da se ostane mlad i zdrav u svakoj dobi.

J. A.: Glavni problem koji trenutno zaokuplja znanstvenike je način da se pravilno uoči razlika na kojem mjestu je aterosklerotski plak stabilan, a na kojem nije. Vrlo često se ljudi boje većih fragmenata koji naglo zaustavljaju krvotok i stvaraju bol u srcu. Ali tijekom dužeg broja godina takvi plakovi bi se stabilizirali i rijetko se događalo da se odvoje. Često su mnogo opasniji oni manji koji pritom i ne izazivaju bol. Zato se na Zapadu od svega trenutno najbrže razvija molekularna dijagnostika koja omogućuje liječnicima da bez ulaska u krvnu žilu saznaju koliko su stabilni sitni fragmenti plaka i da li je potrebno da osoba bez simptoma koji izravno ukazuju na probleme sa srcem ili krvnim žile uzima jake preventivne preparate. U tom smjeru već su ostvareni određeni rezultati, primjerice magnetska rezonanca s uvođenjem sitnih feromagnetnih čestica koje mogu prodrijeti u upaljeni plak. No za sada je to eksperimentalna metoda i uz to je vrlo skupa.

Ovaj intervju je adaptirana verzija ruskog teksta na web stranici časopisa Vokrug svijeta.