„Etnogeni“ - Stanične tehnologije i sprečavanje pojave genetskih bolesti

Uspjesi staničnih tehnologija u medicini postaju sve impresivniji: stručnjaci uspijevaju stvoriti organe bioinženjeringom i koriste stanice za regeneraciju organa i tkiva. Međutim, nemoguće je početi se baviti s takvim tehnologijama preko noći: da bi se verificirao biomedicinski proizvod, on mora biti proizveden u skladu s međunarodnim standardima - GLP (Good Laboratory Practice) - u skladu s dobrom laboratorijskom praksom, kao i GMP (Good Manufacturing Practice ) - uz dobru proizvođačku praksu. Prvi laboratorijsko-proizvodni kompleks u Rusiji, prema standardima GLP i GMP, za proizvodnju biomedicinskih staničnih proizvoda izgradio je Institut za ljudske matične stanice (ISKČ).

Taj kompleks čini laboratorij staničnih kultura, laboratorij za molekularnu genetiku, farmaceutski blok, banka matičnih stanica iz pupčane krvi, banka reproduktivnog tkiva (Reprobanka), automatizirane kriokomore. Svi blokovi opremljeni su visokokvalitetnim uređajima.

„Kompleks ima dvije osnovne namjene. Prije svega on je namijenjen realizaciji proizvoda koji se u ISKČ-u razvijaju na području staničnih tehnologija i medicinske genetike“, objašnjava direktor Instituta za ljudske matične stanice Artur Isajev.

Ovdje ubrajamo na primjer, SPRS terapiju (Service for Personal Regeneration of Skin) - personaliziranu tehnologiju za obnavljanje kože pomoću vlastitih fibroblasta (stanica vezivnog tkiva), čija je namjena korekcija promjena na koži uslijed starenja ili uklanjanje ožiljaka i drugih nedostataka.

Stručnjaci s Instituta za ljudske matične stanice proveli su klinička ispitivanja i izbacili novu tehnologiju na tržište. Fibroblasti se izdvajaju iz kože pacijenta, a kako objašnjava jedan od voditelja tima Vladimir Čerkasov - 4 mm kože uzima se s predjela iza uha jer je na tom dijelu koža najmanje izložena UV zrakama. Stanice se zatim kultiviraju u laboratoriju i od njih se dobiva stanični preparat za injekcije. Stručnjaci surađuju i s klinikama za estetsku medicinu koje nabavljaju njihove preparate. Trenutno je to prilično skupa usluga jer se proces rada sa stanicama ne može automatizirati. Specijalisti su proveli klinička ispitivanja SPRG terapije za obnovu mekog periodičkoga tkiva u stomatološkoj praksi i razvijaju SPRB terapiju za obnovu tvrdog periodičkoga tkiva.

U stanične proizvode ISKČ-a ubraja se i preparat "Gemacell" iz krvi pupkovine. „Postoje dvije primjene tog preparata. Jedna je u liječenju srčanog udara, a druga u liječenju kronične insuficijencije jetre“, ističe Isajev.

Znanost o ruskim genima

Druga tehnologija za genetsko testiranje odraslih pod nazivom „Etnogen“ zasniva se na mikročipovima. Ova tehnologija namijenjena je identifikaciji 66 nasljednih bolesti i 293 mutacije vezane za te bolesti. Posebnost tog test-sustava je u tome što je on posebno razvijen i namijenjen stanovništvu Rusije (prijenos mutacija ovisi o pripadnosti određenoj etničkoj grupi). Spomenuta dijagnostika trebala bi identificirati mutacije u fazi dok se još nisu pojavile kod određene osobe. Jer ako se dvije takve mutacije susretnu prilikom oplodnje, to može dovesti do rađanja bolesnog djeteta.

„Ustani i idi“: sibirski znanstvenici liječe oštećenja kičme
Oktriće sibirskih znanstveika moglo bi označiti pravu revoluciju u medicini. I danas veliki padovi, automobilske nesreće i ozljede vatrenim oružjem dovode ljude u situaciju kada im niti medicina ne može više do kraja pomoći. Sibirski znanstvenici presađivanjem matičnih stanica prvi su u svijetu uspjeli životinjama s oštećenom leđnom moždinom vratiti mogućnost kretanja i time dali veliku nadu pacijentima s paralizom.

„Danas postoji mogućnost i realna šansa da vlastiti gen ne prenesete na potomke“, govori Isajev i dodaje: „Na taj način je sebi mogla pomoći i Angelina Jolie. Iako je polazeći od svog osobnog rizika uradila pravu stvar. Može se reći da je Angelina Jolie za razvoj genetike učinila više nego znanstvenici za jedno desetljeće“.

Druga namjena novog laboratorijsko-proizvodnog kompleksa je da na temelju ugovora s drugim ustanovama, domaćim ili inozemnim, pruže mogućnosti za proizvodnju preparata. „Naše kapacitete mogu koristiti istraživači koji nemaju slične uvjete a koji kod nas mogu odraditi cijeli tehnološki proces“, rekao je profesor s Instituta za opću genetiku Ruske akademije znanosti Sergej Kiseljov i dodao: „Time im se pruža mogućnost da proizvode male dijelove proizvoda koji su potrebni za završavanje pretkliničkih i započinjanje kliničkih ispitivanja. Slične ustanove postoje na Zapadu i nazivaju se laboratoriji za prototipizaciju. Njihov zadatak je znanstveni projekt dovesti do oblika standardnog proizvoda. To je mnogo isplativije i učinkovitije nego da svaki istraživač za svoj projekt stvara potrebne uvjete što je vrlo skupo.“

„Jedan stručnjak rekao je da će između 2012. i 2015. doći do prijelomnih trenutaka u razvoju staničnih tehnologija, kada će one prijeći iz područja pretpostavki i očekivanja u područje praktične primjene. Takvo predviđanje se i ostvaruje. Tijekom 2012. registrirano je nekoliko, a tijekom 2013. i 2014. treba biti registriran još nekoliko staničnih preparata. S druge strane, postalo je jasno da se neće dogoditi čuda u kojima jedna injekcija odmah rješava sve probleme. Razvoj staničnih tehnologija je neprekidan proces pokušaja i pogrešaka, zatim analiza - i ponovnih pokušaja i pogrešaka“, zaključuje Isajev.

Što se tiče Rusije, mnoge stvari ovise o tome u kojem će obliku biti donesen zakon o staničnim tehnologijama. „On je danas usmjeren tako da bude primjenjiv na sve - i na jednostavne i na složene preparate, dok su s druge strane neki preparati izvan njegove nadležnosti“, smatra Artur Isajev i ističe: „Drugi problem je to što zakon mora biti praćen podzakonskim aktima koji jasno reguliraju određene stvari. Ukoliko se zakon donese ali ne i odgovarajući podzakonski akti ništa se neće promijeniti na bolje.“