GMO: Strah pred neizvjesnošću

Izvor: Kommersant

Izvor: Kommersant

Rusija polagano preuzima obveze Svjetske trgovinske ogranizacije. Jedna od njih svakako je predaniji odnos prema produktima koji sadrže genetske sastojke (GMO).

U Rusiju će se moći uvoziti GMO sjeme, sijati ih na području Rusije te prodavati namirnice koje sadrže GMO sastojke. Sve to jako ljuti ekologe u Rusiji.  

Jača pokret koji se bori za Rusiju bez GMO-a. Njegovi organizatori su započeli prikupljati potpise kod ruskih građana za podršku ideje o stvaranju Ruske Federacije kao slobodne zone od genetski modificirane hrane.

''Ljudi moraju imati izbor koje će namirnice donositi iz trgovine. Smatramo da je obavezna oznaka koja će upućivati na GMO u namirnici'', istaknula je Elena Šarojkina, direktorica Općenacionalne zajednice za genetsku sigurnost. ''U našoj akciji sudjelovalo je pedesetak ljudi, moskovske vlasti pristale su samo na maleni protest, ne i na marš kako smo isprva planirali. No na taj dan u svijetu je na ulice izašlo nekoliko milijuna ljudi u više od 400 gradova''. 

Ekolozi misle prikupiti milijun potpisa protiv GMO-a, a potom se obratiti ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu s molbom da Rusija ne krene putem genetski modificiranih organizama te da se uvede obveza o stavljanju etiketa na namirnicama.

''Želimo poštivati princip predostrožnosti. Recimo, uznemiravaju nas eksperimenti na hrčcima. Životinje koje su uzimale genetski modificiranu hranu prestale su se razmnožavati u sljedećem naraštaju. Naravno, bilo bi nepravilno prenositi te rezultate u potpunosti na čovjeka, no ipak se treba zamisliti nad time'', objašnjava Šarojkina.

Danas ima oko 150 slobodnih zona od GMO-a. Tu se mogu ubrojiti Švicarska, Srbija i Bugarska. Stručnjakinja je uvjerena da će ruske vlasti obratiti pažnju na milijun ljudi koji su protiv genetski modificirane hrane.

No glavni problem nalazi se u tome što ekolozi ne mogu jednoznačno pokazati opasnosti GMO-a. Oni mogu govoriti samo o neizvjesnim stvarima i mogućnostima. Svi provedeni eksperimenti bili su na štakorima, miševima, hrčcima.

Također, ruski potrošači su, prema mišljenju predsjednika Ruske farme Andreja Daneljenka, prilično neinformirani te vjeruju u sve što im se kaže, a često se događa da prilikom kupovine namirnica ni ne gledaju što piše na njima.

Ljudi puno češće gledaju na rok valjanosti namirnice nego na njezin sastav. Elena je uvjerena da ako je proizvod na polici trgovine, onda je prošao sve provjere te ga se bez ikakvog problema može kupiti. Evgenij i Olga su suprotnog mišljenja, oni vrlo oprezno proučavaju etikete i razne ih skraćenice, koje ukazuju na GMO, jako uznemiruju. 

''Tko zna od čega se sastoji namirnica? Posebno je teško naći pravo mlijeko, recimo, zašto se mlijeko ne ukiseli nakon nekog vremena?'', govori Olga. ''Vrlo oprezno biram što ću kupiti''.    

Daniljenko tvrdi da se ljudi boje GMO-a, jer danas nema neoborivih dokaza koji bi govorili o njihovoj neškodljivosti ili štetnosti. U procesu umjetnog križanja pojavljuje se ono što se nikad ne bi pojavilo putem selekcije ili izbora.

''Poduzetnici koriste GMO, jer im je to jako prihvatljivo. Takve kulture su otporne na štetočine, daju velik urod pri različitim uvjetima'', objašnjava stručnjak. ''U SAD-u, Latinskoj Americi i Ukrajini takve sjetve su postale normalne''.

Daniljenko je uvjeren nitko neće, nakon što se ukine zabrana na GMO, sprečavati poduzetnike da siju biljke nove generacije.

No ipak ističe da Rusija može napredovati i bez upotrebe GMO-a te uzgojiti sve na dosad uobičajene načine: ''Imamo više od 20% svjetske oranice, dakle, nemamo problema s nedostatkom zemlje''. 

U tom bi slučaju samo trebalo više obraćati pozornost na razvoj vlastite selekcijske baze, jer  većina sjemena u Rusiji trenutno dolazi izvana.

''Potrebno je, usporedo s razvojem selekcijske baze, uspostaviti jasni sustav kontrole prisustva GMO-a u namirnicama. Danas postoje prilično dobri načini određivanja tog parametra'', istaknuo je Daniljenko. ''Rusija si može dopustiti ekološki čiste namirnice''.