Lingvisti RAN-a tražit će „skriveni smisao“ za obavještajne službe

Danas je moguće provesti analizu teksta i govora radi otkrivanja skrivenih motiva samo "ručno". Ilustracija: Marc Smith

Danas je moguće provesti analizu teksta i govora radi otkrivanja skrivenih motiva samo "ručno". Ilustracija: Marc Smith

Stručnjaci Instituta za ruski jezik Ruske akademije znanosti na zahtjev obavještajnih službi tražit će skriveni smisao u razgovorima i blogovima. Analize će prvenstveno služiti otkrivanju korupcije.

Prema članku 290. Kaznenog zakonika RF, ako službena osoba, strana službena osoba ili službena osoba javne međunarodne organizacije osobno ili preko posrednika prime mito u obliku novca, vrijednosnih papira, druge imovine ili u obliku nezakonitog pružanja vrijednosnih usluga, može biti lišena slobode u trajanju do tri godine. U slučaju primanja mita većih razmjera zatvorska kazna iznosi do šest godina. Osoba na državnoj funkciji ili na čelu organa lokalne samouprave može biti lišena slobode u trajanju do 10 godina.

Institut za ruski jezik "Viktor Vinogradov" Ruske akademije znanosti (RAN) sklopio je ugovor s jednim tehničkim odjelom Federalne službe sigurnosti RF. Znanstvenici će pomagati obavještajnoj službi u analizi razgovora i blogova s ​​ciljem otkrivanja korupcije, objavile su novine "Izvestija". Institut treba razviti metodološke preporuke za analizu sadržaja različitih oblika komunikacije kako bi se riješila pitanja bitna za istrage u prijestupima po ​​članku 290. Kaznenog zakonika RF ("Primanje mita"). Obavještajne službe od znanstvenika će dobiti razrađene metode otkrivanja skrivenog podteksta davanja ili primanja mita u tekstovima ili snimkama razgovora. Između ostalog, proučavanje semantičkih i psiholoških osobina teksta treba ukazati na odnose među sugovornicima, kao i na postojanje skrivenih ili lažnih informacija u razgovoru.

Predstavnici Instituta za ruski jezik RAN ​​nisu željeli dati komentar.

Novinari "Izvestija" zato su potražili objašnjenje od predstavnika Laboratorija za psihologiju govora i psiholingvistiku Instituta za psihologiju RAN-a, jedne od institucija koja se bavi sličnim analizama. Suradnica laboratorija Irina Začesova objasnila je da je danas moguće provesti analizu teksta i govora radi otkrivanja skrivenih motiva, ali zasada samo "ručno" a ne pomoću računalnog programa.

"Tako nešto zaista je moguće. Taj posao obavlja skupina stručnjaka. Svaki iskaz bilo koje osobe može biti procijenjen. Mi trenutno radimo na klasifikaciji iskaza ", objašnjava Začesova. "Pri takvoj analizi uzima se u obzir čitav kontekst i odgovor sugovornika. Zatim se pomoću statističkih metoda utvrđuje u kojoj mjeri ovi elementi međusobno korespondiraju. Također se istražuje i otkriva s kakvom namjerom je replika izgovorena. To znači da ako čovjek govori o jednoj stvari, a ima u vidu nešto sasvim drugo, to se može utvrditi. "

Direktor instituta za lingvistiku Ruskog državnog humanitarnog sveučilišta (RGGU) Maksim Krongauz smatra da je moguće razviti takvu metodologiju ali da ona neće funkcionirati. I psiholingvist Filološkog fakulteta Nacionalnog istraživačkog sveučilišta "Viša škola ekonomije" Tatjana Bazzini s nepovjerenjem gleda na ovu ideju.

Ako čovjek govori o jednoj stvari, a ima u vidu nešto sasvim drugo, to se može utvrditi.

Irina Začesova, Laboratorij za psihologiju govora RAN-a

"Slike s prenesenim značenjem mogu se u komunikaciji neprekidno mijenjati. Zbog toga je vrlo teško otkriti potencijalno korumpiranu osobu. Da li je osoba korumpirana ili ne postaje jasno tek kada izgovori riječ 'mito' ", smatra Bazzini.

Dmitrij Spivak, doktor filoloških znanosti, vodeći znanstveni suradnik Instituta za proučavanje ljudskog mozga RAN-a i osnivač lingvistike izmijenjenih stanja svijesti, pozitivno je ocijenio ovu inicijativu.

"Šifrirani tekst može se prepoznati. On se izdvaja u cjelini teksta. Jasno je da se takve analize ne mogu vršiti automatski i da nema metoda koje bi bile potpuno funkcionalne. Međutim, danas je taj problem aktualan i to ne samo s točke gledišta davanja i primanja mita ", tvrdi Spivak. "Tekst se može formulirati tako da čovjeka potakne na nešto, tako da ga privuče. Na primjer, otkrivanje skrivenih smislova u tekstu može nam pomoći da otkrijemo pokušaje kontrole svijesti."