Ledeni cvjetovi Arktika

Nevjerojatan je osjećaj kada se usred leda pred vama otkrije čitavo polje prozirno-bijelih ledenih cvjetova. Izvor: © Matthias Wietz.

Nevjerojatan je osjećaj kada se usred leda pred vama otkrije čitavo polje prozirno-bijelih ledenih cvjetova. Izvor: © Matthias Wietz.

Na površini Sjevernog ledenog oceana blizu sjevernog ruskog primorja rastu „cvjetovi“ u kojima vrije mikroskopski život. U pitanju je vrlo neobičan i nedovoljno istražen fenomen. „Cvjetna polja“ koja rastu na oceanu okovanom u led izgledaju kao prizor s druge planete iz znanstvenofantastičnog filma. Dapače, u njima se možda krije i tajna pojave života na Zemlji.

Ocean skriven ispod debelog sloja leda, beskrajna snježna pustinja, vjetar, mraz... Tako obično zamišljamo Arktik. U svakom slučaju, kad se radi o ovom dijelu planete, ne očekujemo tamo ugledati nešto poput polja punog prozirnih bijelih cvjetova. A na Arktiku zaista postoje ledeni cvjetovi. To je neobično lijepa, rijetka i nedovoljno istražena pojava, još jedno neponovljivo, čarobno i filigransko umjetničko djelo prirode.

Ovi „cvjetovi“ rastu na tankom ledu koji se tek formirao. Voda iz čvrstog agregatnog stanja može  prijeći u plinovito bez prethodnog prelaska u tekuće, i zahvaljujući tome na površini leda Sjevernog ledenog oceana stvara se sloj zasićen vlagom. U uvjetima gdje je razlika u temperaturi vode i zraka oko 20°C, taj sloj se naglo hladi i kondenzira. Kada se prvi led tek uhvati, njegova temperatura iznosi oko 0°C, a temperatura zraka oko -20°C, i u tom trenutku u samo nekoliko sekundi izrastu „arktički cvjetovi“, tj. ledeni kristali visoki nekoliko centimetara. Nakon određenog vremena na kristalima leda hvata se skrama solnog aerosola, pa je koncentracija soli u ledenim cvjetovima oko četiri puta veća nego u morskoj vodi.


Arktički ledeni cvjetovi neponovljivo su, čarobno i filigransko umjetničko djelo prirode. Izvor: © Matthias Wietz.

Na prvi pogled čini se da su ledeni cvjetovi potpuno beživotni kristali, ali dojam vara. Oni su zapravo svojevrsni minijaturni privremeni ekosustavi. Iz zasada nepoznatih razloga broj živih mikroorganizama koji obitavaju u surovim uvjetima Arktika nekoliko puta je veći u ledenim cvjetovima nego ispod debelog sloja leda. Svaki ledeni cvijet sadrži oko milijun bakterija. Zbog toga neki znanstvenici zastupaju teoriju po kojoj je život na našoj planeti nastao u sličnim prirodnim tvorevinama.

Arktička priroda neponovljiva je u svom asketizmu. Brežuljci pokriveni ledom i snijegom neprimjetno se spajaju s oblačnim nebom. Često se i ne primjećuje granica između neba i zemlje. Kao potezi nevidljivog umjetnika, mutni obrisi blijedog sunca prodiru kroz snježne oblake, a tamne mrlje vode kroz sloj leda. To su jedini obojeni dijelovi na nepreglednom bijelom platnu, na tom netaknutom okrajku planete Zemlje. I nevjerojatan je osjećaj kada se usred leda pred vama otkrije čitavo polje ledenih cvjetova.


Ledeni cvjetovi zapravo su svojevrsni minijaturni privremeni ekosustavi. Svaki ledeni cvijet sadrži oko milijun bakterija. Izvor: © Matthias Wietz.

Nažalost, ledeni arktički cvjetovi krhki su i kratkog vijeka. Cvjetovi nestaju čim se debljina mladog leda poveća, a njegova temperatura približi temperaturi zraka. Osim toga, visina cvjetova i područje u kojem niču ovisi od sloja prezasićenog vlagom, a taj sloj je vrlo nestabilan. Na njega utječe mnoštvo faktora, a jedan od njih je vjetar.

Znanstvenici upozoravaju na to da ledeni cvjetovi, i kraj sve svoje ljepote, može imati opasan utjecaj na atmosferu. Sunčeva svjetlost pokreće u njima reakcije uslijed kojih cvijeće oslobađa veliku količinu spajanja broma i formaldehida, a oni narušavaju ozonski omotač oko naše planete. Doduše znanost zasada ne može precizno reći koliko ova pojava realno utječe na prirodne procese, ali na Arktiku je sve više mladog leda, a ledeni cvjetovi rastu upravo na njemu, i ta činjenica trebala bi potaknuti svestranije proučavanje ovog prirodnog fenomena.