Virološki štit u Habarovsku

Virus denga groznice, jedan od proizvoda „azijskog biološkog vrela“. Denga groznica se najčešće susreće u Jugoistočnoj Aziji, Africi, Oceaniji i Karibima. Izvor: Sanofi Pasteur

Virus denga groznice, jedan od proizvoda „azijskog biološkog vrela“. Denga groznica se najčešće susreće u Jugoistočnoj Aziji, Africi, Oceaniji i Karibima. Izvor: Sanofi Pasteur

Jugoistočnu Aziju opisuju kao „biološko vrelo“ u kojem nastaju neki od najopasnijih virusa, pa i nove vrste gripe. Stoga je u ruskom dalekoistočnom gradu Habarovsku otvoren najsuvremeniji virusološki laboratorij - „štit za obranu zemlje od bolesti“.

Laboratorij poliklinike Dalekoistočnog okružnog centra za prevenciju i borbu protiv AIDS-a, nedavno otvoren u Habarovsku, proučavat će viruse iz Jugoistočne Azije, među kojima su uzročnici gripe tipa N1N1 (svinjska gripa) i tipa N5N1 (ptičja gripa), priopćio je novinarima glavni ruski sanitarni liječnik Genadij Oniščenko.

Dalekoistočni okružni centar za prevenciju i borbu protiv AIDS-a djeluje pod okriljem jedne od vodećih znanstvenih ustanova na Dalekom Istoku, Habarovskog znanstvenoistraživačkog instituta za epidemiologiju i mikrobiologiju. Izgradnja poliklinike u ovom centru započela je 2010. u okviru realizacije federalnog programa „Prevencija i borba protiv socijalno relevantnih bolesti”.

"Jugoistočna Azija, a to područje je biološko vrelo u kojem se kuhaju svi problemi suvremenog doba, kao što su tipična (bakterijska) upala pluća i svi virusi gripe koji izazivaju opasnije infekcije", kaže Genadij Oniščenko, glavni sanitarni liječnik Rusije 

„[Ruski] Daleki Istok zapravo je Jugoistočna Azija, a to područje je biološko vrelo u kojem se kuhaju svi problemi suvremenog doba, kao što su tipična (bakterijska) upala pluća i svi virusi gripe koji izazivaju opasnije infekcije. U blizini Habarovska nalazi se granica Habarovskog kraja i Dalekog Istoka i zato je upravo ovdje a ne u Moskvi lociran ova utvrda za obranu od bolesti. Ovdje imamo sve mogućnosti za razvoj sustava dijagnostike i pravovremeno otkrivanje bolesti”, rekao je Oniščenko nakon ceremonije otvaranja poliklinike.

U novom laboratoriju planiramo proučavati viruse gripe N1N1 i N5N1, koji su se pojavili prije nekoliko godina. Liječnici danas znaju kako se protiv njih boriti. „N1N1 se lako prenosi, ali je slabo virulentan, tj. izaziva oboljenje samo u manjem broju slučajeva. Danas nas brine prevencija u slučaju da se kulture virusa N1N1 i N5N1 sretnu i mutiraju pa da se laka prenosivost jednog virusa kombinira s visokom virulentnošću drugog. Tako može doći do formiranja novog opasnijeg virusa. Tim problemom bavit će se znanstvenici novog laboratorija”, izjavio je direktor federalnog programa.

Istaknuo je i da se nove vrste gripe pojavljuju svake 3 do 4 godine.

Oniščenko pojašnjava da je laboratorij je opremljen tako da omogućava dešifriranje genetskih razvojnih nizova različitih uzročnika bolesti, njihovo rano dijagnosticiranje i ispitivanje njihove osetljivosti na antibiotike. Osim virusa koji potječu iz Jugoistočne Azije, proučavat će se virusi koji su endemični za Habarovsko područje, poput virusa koji izazivaju enterovirusne infekcije (virusna oboljenja probavnih organa).