Rusija kao srce euroazijskih telekomunikacija

Tranzitni promet između Europe i Azije trenutno predstavlja vrlo primamljiv segment tržišta telekomunikacija. Fotografija: Twilight Jones.

Tranzitni promet između Europe i Azije trenutno predstavlja vrlo primamljiv segment tržišta telekomunikacija. Fotografija: Twilight Jones.

Rusija radi na preuzimanju važnog dijela telekomunikacijskog prometa koji se odvija između Europe i Azije, a koji sada uglavnom ide preko teritorija Amerike. Ovo će doprinijeti da Moskva i Peking budu manje ovisni o SAD-u u području interneta.

Krajem veljače bili smo svjedoci početka izgradnje nove rusko-kineske međudržavne fiber optičke linije, pored dvije postojeće. Ona će povezivati Blagoveščensk (Amurska oblast, ruski Daleki Istok) s kineskim gradom Heihe. Ipak, kapacitet protoka novog kabela bit će maksimalno iskorišten tek za dvije ili tri godine, poslije čega će biti potrebna nova infrastruktura, uvjeren je analitičar agencije „Investkafe“ Ilja Račenkov.

Razvoj telekomunikacijskih linija između Rusije i Kine osigurat će Moskvi i Pekingu da ojačaju svoje pozicije u drugom ključnom području sustava međunarodnih telekomunikacija – odnosno, po pitanju kako osigurati da Internet ne bude pod kontrolom samo jedne države.

Memorandum za izgradnju ove linije potpisan je u listopadu 2009. na četvrtom rusko-kineskom poslovnom skupu u Pekingu. Projekt predviđa izgradnju jedne daleko brže fiksne mreže, a prvu ove vrste sagradile su 2004. jedna ruska i jedna mongolska kompanija. Treći kabel povezivat će mreže ruskog telekomunikacijskog giganta „Rostelekom“ i kineskog „Telekoma“, što će uvećati kapacitet na toj liniji i znatno pospješiti pouzdanost prijenosa podataka.

Tranzitni promet između Europe i Azije trenutno predstavlja vrlo primamljiv segment tržišta telekomunikacija. Protok informacija između ova dva kontinenta je oko 7 Tb/s. Međutim, veći dio ovog saobraćaja odvija se putem fiber optičkog kabla položenog na dno Tihog oceana i preko teritorija SAD-a. „Kapaciteta nikad dovoljno, tim prije što se, prema procjeni stručnjaka, protok saobraćaja na toj ruti može udvostručiti do 2015“, rekao je Anatolij Voronjin, viši analitičar FIBO grupe.

Rusija i Kina već su pokrenule inicijativu da kontrolu nad internetom preuzme Međunarodna unija za telekomunikacije – organizacija koja djeluje pod okriljem Ujedinjenih naroda. Međutim, Europa i SAD usprotivile su se ovom prijedlogu.

On je podsjetio da je u veljači „Rostelekom“ najavio razvoj dodatne infrastrukture kako bi se podržao promet duž tranzitnog sustava Europa-Azija. Ruski operatori već osjećaju nedostatak kapaciteta i brine ih trenutna pouzdanost ove mreže. Vrijeme odlaganja signala na postojećim linijama, nastavio je Voronjin, sada je 150 milisekundi, a ne bi trebalo iznositi više od 50 milisekundi. „Nova linija zadovoljit će ovaj zahtjev, što također očekuju i operateri telekomunikacijskih usluga u Kini“, izjavio je Voronjin. Prema njegovoj procjeni, linija „Rostelekoma“ ima potencijalni kapacitet od oko 3Tb/s, ali se ovaj protok ne može ostvariti prije početka 2014. godine.

Ni druge ruske kompanije ne gube vrijeme i također pokreću zajedničke projekte s Kinom. U lipnju 2013. MTS planira spojiti svoje tranking mreže s infrastrukturom kineskog „Unikoma“. Ruski mobilni operater položit će fiber optički kabel na graničnom prijelazu između Rusije i Kine u Blagoveščensku. Ovaj projekt omogućit će kompaniji MTS da uspostavi izravnu razmjenu prometa s Kinom, odnosno da se u budućnosti poveže s lokacijom za razmjenu prometa u Hong Kongu i da počne s radom na euroazijskom tržištu tranzitnog telekomunikacijskog prometa. Investicije ruske kompanije u postavljanje opreme na graničnom prijelazu procjenjuju se na 70 milijuna rubalja. Očekuje se da će kapacitet mreže dostići 100 Gb/s, a moći će se i dalje povećavati. Trenutno MTS na teritoriju Rusije koristi fiber optičke kablove dužine oko 140.000 km, s kapacitetom do 4000 Gb/s.

Najkraća ruta koja povezuju Europu i Aziju ide preko Rusije. Upravo na toj ruti udaljenost između Londona i Hong Konga iznosi 9.618 km, a Moskva, zajedno s kineskim Harbinom, ima mogućnost postati važno telekomunikacijsko čvorište između Londona i Hong Konga.

Drugi ruski operater, „Megafon“, prethodno je najavio svoju namjeru da sredinom 2013. pokrene projekt pod nazivom DREAM (Diverse Route for European and Asian Markets). Projekt predviđa postavljanje dvije fiber optičke linije koje polaze od Frankfurta u Njemačkoj i preko Kazahstana vode do Kine, a koje će moći prenositi sve tipove prometa.

Euroazijsko tržište telekomunikacijskog prometa intenzivno se razvija, bilježeći porast od više od 50 posto na godišnjoj razini. Međutim, na ovom tržištu značajan dio ostvarenog prometa ostvaruje se putem podvodnih kablova, koji imaju niz tehničkih nedostataka, od kojih je glavni taj što se vrlo teško popravljaju. Kada se kabel ošteti, popravak može trajati tjednima.

Prema preliminarnim procjenama za 2012., cjelokupno rusko tržište međunarodnog tranzita telekomunikacijskog prometa procjenjuje se na 5 milijardi rubalja (158 milijuna dolara). Analitičari se slažu da je „Rostelekom“ lider na tržištu (sa 60% udjela), a potom slijedi „Vimpelkom“ (sa 30%). Najkraća ruta koja povezuju Europu i Aziju ide preko Rusije. Upravo na toj ruti udaljenost između Londona i Hong Konga iznosi 9.618 km, a Moskva, zajedno s kineskim Harbinom, ima mogućnost postati važno telekomunikacijsko čvorište između Londona i Hong Konga.

Euroazijsko tržište telekomunikacijskog prometa intenzivno se razvija, bilježeći porast od više od 50 posto na godišnjem nivou.

Razvoj telekomunikacijskih linija između Rusije i Kine osigurat će Moskvi i Pekingu da ojačaju svoje pozicije u drugom ključnom području sustava međunarodnih telekomunikacija – odnosno, po pitanju kako osigurati da internet ne bude pod kontrolom samo jedne države. U ovom trenutku, za reguliranje interneta službeno je nadležna nevladina i neprofitna organizacija ICAN (Internet Corporation for Assigned Names), koju je osnovala Nacionalna administracija za telekomunikacije i informacije SAD (NTIA). Neke zemlje ovo smatraju neprihvatljivim i predlažu da se američkoj administraciji ukine pravo da kontrolira internet. Pored toga, važno je spomenuti i sljedeće: veliki broj glavnih DNS servera koji služe za osiguranje funkcioniranja world wide web mreže nalaze se također u SAD-u.

Rusija i Kina već su pokrenule inicijativu da kontrolu nad internetom preuzme Međunarodna unija za telekomunikacije – organizacija koja djeluje pod okriljem Ujedinjenih naroda. Međutim, Europa i SAD usprotivile su se ovom prijedlogu.

„Razvoj tranking mreža vrlo je važan dio poslovanja u području telekomunikacija, s obzirom na vrlo snažan porast kapaciteta prometa“, izjavio je za RBTH Ilja Račenkov, analitičar agencije „Investkafe“. Po njegovom mišljenju, zbog svog geografskog položaja, Rusija će preuzeti jedan dio prometa koji polazi iz Azije. Postoje velike šanse da svi navedeni projekti – „Rostelekomov“, „MegaFonov“ i onaj kompanije MTS – budu realizirani, što će utjecati na porast telekomunikacijskog prometa koji se odvija putem mreža ruskih operatora, zaključio je Račenkov.