Jesu li meteori sintetizirali život na drevnoj Zemlji?

Meteor koji je pao na Zemlju prije više milijardi godina mogao je sintetizirati na njoj prve stanice koje su stvorile žive organizme. Do ovog zaključka došli su znanstvenici Laboratorija za aktivnu dijagnostiku Instituta za svemirska istraživanja Ruske akademije znanosti. Istraživači upravo privode kraju dugogodišnje eksperimente u kojima su pomoću plazme rekonstruirani uvjeti bombardiranja drevne Zemlje meteorima. Znanstvenici planiraju do kraja godine provjeriti rezultate ovih eksperimenata u Godardovom centru NASA u SAD-u („Goddard Space Flight Center“ - GSFC).

„Postoje indicije da je u plazmi došlo do sintetiziranja složenih organskih spojeva, uslijed čega je narušena tzv. simetrija, što svjedoči da su stvoreni uvjeti za nastanak života“, kaže profesor Georgij Managadze, doktor fizike i matematike, načelnik Laboratorija za aktivnu dijagnostiku Instituta za svemirska istraživanja Ruske akademije znanosti.

Managadze objašnjava da je pomoću „plazmatske baklje“ napravio model situacije kakva je bila na Zemlji kada su je prije više milijardi godina bombardirala svemirska tijela. U laboratoriju je ustanovljeno da prilikom raspršivanja plazme, koja se sastoji iz neorganske supstance, usporedno sa sintezom organskih spojeva dolazi do spajanja i formiranja kompleksnih makromolekularnih struktura, i to baš onih koje su potrebne za nastanak života. Znanstvenici, međutim, nisu uspjeli dobiti najjednostavniji mikroorganizam.

„Naši eksperimenti pokazuju da je u kubnom milimetru plazme dovoljna jedna mikrosekunda za stvaranje molekula koja se može tretirati kao najjednostavniji organizam. Ali to je onda samo složena molekula. Da bi se stvorila molekula koja je u stanju reproducirati se i sudjelovati u selekciji, neophodan je ogroman broj pokušaja koje proizvodi udarac meteora“, objašnjava ovaj znanstvenik.

Institut za svemirska istraživanja Ruske akademije znanosti u biti je ponudio odgovor na jedno od ključnih pitanja svemira: zašto u živoj prirodi ima više lijevih nego desnih izomera? Narušena simetrija upravo to i znači. Stvar je u tome što sve kemijske reakcije daju približno istu količinu desnih i lijevih izomera molekula, ali se u živim organizmima koncentrira više lijevih molekula. Prema Managadzeu, to se događa zbog neuravnoteženih električnih i magnetnih polja koja se formiraju u plazmi: dio materije se pretvara u plazmu i stvara se elektromagnetno polje koje privlači upravo lijeve izomere.

Međutim, u skladu sa znanstvenom praksom, ove rezultate mora potvrditi još neki laboratorij. „Imamo materijal koji treba analizirati. Postigli smo dogovor s istraživačkim laboratorijem Američke svemirske agencije (NASA). Do kraja godine izvršit ću još jedan eksperiment i odnijet ću materijal u njihov istraživački centar“, kaže Managadze.

Stručnjaci vjeruju da je znanstvenik došao do značajnih zaključaka, ali da ti podaci ipak nisu dovoljni da se u potpunosti objasni kako je nastao život na Zemlji.

„Da bi se riješio taj problem, treba odgovoriti na dva pitanja od ključnog značaja: kako se na planetu pojavio višak lijevih izomera i kako je od tih molekula nastao život. Na prvo pitanje kemija plazme u principu može odgovoriti. Ako ništa drugo, može objasniti mehanizam selekcije lijevih molekula“, kaže Valentin Suslov, znanstveni suradnik Laboratorija za evolucijsku bioinformatiku i teorijsku genetiku Instituta citologije i genetike sibirskog odjela Ruske akademije znanosti.

Postoji nekoliko teorija koje bi, po riječima eksperata, mogle da odgovore na drugo pitanje (na primer, hipoteza Anatolija Altštejna), ali one još uvijek nisu eksperimentalno potvrđene.