Je li let do Marsa 2018. godine utopija?

Premda će Tito za osnovu uzeti već spreman brod „Dragon“, morat će riješiti gigantski broj tehničkih, medicinskih i drugih problema, tvrde znanstvenici. Ne predstoji samo potvrđivanje visoke sigurnosti broda u uvjetima međuplanetarnog leta, već treba detaljno razmisliti o sustavu za održavanje životna posade i radu motora. Ne zna se kako će se sustavi za vezu i upravljanje brodom ponašati u moćnim poljima galaktičkih čestica. Navodimo komentar šefa odjela „Osiguranje radijacijske sigurnosti svemirskih letova“ Instituta za medicinsko-biološke probleme (IMBP) Ruske akademije znanosti Vladislava Petrova:

Prije nego što bude poslan brod s čovjekom, treba poslati brod u automatskom režimu. Ako ne baš oko Marsa, onda na izvjesnu trajektoriju koja bi dozvolila da se vidi kako sustavi broda rade u uvjetima bliskim letu na Mars. Odgovarala bi vrlo visoka trajektorija oko Mjeseca i Zemlje kako bi se eksperimentalni brod dugo vremena nalazio u uvjetima utjecaja radijacije. Apsolutno je nerealno da se sve ovo obavi za 4 godine.

Tvrdi se da će posadu od radijacije pouzdano zaštiti sloj vode i ljudskih otpadaka debljine 40 cm. Međutim, da li će ova zaštita biti pouzdana na međuplanetarnim letovima? Prema riječima Vladislava Petrova zasad ne postoje normativi za radijacijsku sigurnost. Za njihovu izradu bit će potrebne godine, a bez znanstvene baze ljudi se ne smiju slati u daleki svemir.

Ruski stručnjaci ujedno nisu skloni provoditi paralelu između predstojeće ekspedicije na Mars i drugog svemirskog prodora čovječanstva – iskrcavanja „Apolona“ na Mjesec od prije 40 godina. Ovome je prethodila dugogodišnja priprema, iako je let na Mjesec trajao svega 7-8 dana. I komponente sustava „Apolona“ su se malo razlikovale od onih koje su primjenjivane na orbiti oko Zemlje. Za razliku od Titovih planova, program za Mjesec nije bio avantura, kaže potpredsjednik Sanktpeterburške federacije za kozmonautiku Oleg Muhin:

Treba jasno shvatiti to da smo i mi željeli poletjeti na Mjesec. Ne samo to, pripremali smo uređaj za sljetanje, on se sad nalazi u Peterburgu. Bila je pripremana raketa „N - 1“, na njoj je radio Koroljov. Ona je 4 puta lansirana i to neuspješno. Čak su tu bili i letovi prvih «Sojuza» kad su ljudi u svemiru prelazili iz jednog uređaja u drugi, to je bio rad upravo na programu za Mjesec.

Stručnjaci koji rade na Titovoj misiji izjavljuju da neće započeti projekt prije nego što se uvjere u njegovu sigurnost. Rizik se smanjuje zbog niza trenutaka. 2018. godine bit će povoljan položaj Marsa i Zemlje, koji će se ponoviti tek 2031. godine. Ovo će omogućiti korištenje vrlo jednostavne orbite bez manevara motora, s teoretski minimalnim utroškom goriva i dužinom ekspedicije. Neće biti potrebe za sljetanjem na planet. Sustavi za održavanje života bit će preuzeti od Međunarodne svemirske postaje. Dennisa Tita ozbiljno brine druga stvar: koliko će morati platiti za let bračnom paru dobrovoljaca? Očigledno je da će to biti nekoliko milijardi dolara. Uzgred rečeno, oni su već pronađeni. A sam Tito ne sumnja u to da će uspjet pripremiti misiju. „Ne mogu čekati do 2030. godine, imam 72 godine,“ kaže on.