Znanstvenici uzgojili živo srce

Srčani mišić formira se u stadijima. Prvo se stanice sakupljaju u pulsirajuće razjedinjene kapi, koje zatim same bez vanjskog djelovanja nalaze jedna drugu i ujedinjuju se u tkivo.

Stvaranjem živih ljudskih organa znanstvenici Kyotskog sveučilišta bavili su se oko pet godina. Četiri godine projekt koordinira ruski profesor Konstantin Agladze, šef laboratorija nanokonstrukcije kompleksa bjelančevina znanstvenog centra Nanofizika Moskovskog fizičko-tehničkog instituta.

Kao izvor genetskog materijala rusko-japanska znanstvena grupa uzela je inducirane matične stanice. Od njih se sastoji embrio u početnoj fazi razvoja. Upravo su one prethodnice organa ljudskog tijela.

Glavno je shvatiti u  kojim se uvjetima pokreće mehanizam formiranja tkiva. Znanstvenicima pod rukovodstvom profesora Agladzea uspjeli su pronaći kemijsku supstancu koja pokreće mehanizam transformacije. Od svake stotine induciranih protostanica, 80 postaje stanicama srca.

Optimalna temperatura čuvanja stanica je 37 celzijusa. Kako bi se uvjerili da je tkivo srca živo, potrebno ga je staviti pod elektronski mikroskop. Prilikom uvećanja od nekoliko milijuna puta vidi se kako tkivo vrši kontrakcije.

Pri tome mišić radi sam po sebi, bez vanjskih stimulatora: 50-70 otkucaja u minuti. Tako izgledaju tkiva ljudskog srca mjesec dana nakon što su dobivene od matičnih stanica. Postupno se ona udružuju i formiraju tkivo srčanog mišića.

Prema riječima Konstantina Agladzea, konstruirano će se srčano tkivo koristiti u dvije svrhe. Kao prvo na njemu će se testirati lijekovi. Kao drugo, uzgojene stanice moći će se implantirati u bolesno srce.

Što se tiče umjetnog stvaranja živog tkiva za transplantaciju, prema mišljenju znanstvenika, za to će biti potrebno 3-4 godine. Takva tehnologija pomoći će u budućnosti sačuvati milijune ljudskih života.