Antibiotici više nisu u stanju boriti se protiv oboljenja

Source: Vostock photo

Source: Vostock photo

Kada su bili otkriveni antibiotici produžio se prosječni ljudski vijek. Ljudi su prestali masovno umirati od tuberkuloze, gripe i dječje paralize. U vezi s time povećala se i ljudska populacija.

Danas znanstvenici cijelog svijeta razrađuju nove modifikacije antibiotika, pokušavaju povećati njihovo djelovanje. Međutim, za sada je sve uzalud. Bakterije su se naučile adaptirati, - govori direktor za istraživanja i savjetovanje kompanije Farmeksport, Nikolaj Bespalov.

Svaki mikroorganizam s vremenom stječe određenu otpornost prema antibioticima i drugim supstancama, koje utječu na njegove životne funkcije. Zato određeni mikroorganizmi u procesu adaptacije izrađuju supstance, koje razaraju antibiotike. Svojevremeno se penicilin široko koristio u svijetu i spasio mnoge živote – to je bio prvi antibiotik u svijetu, danas ga ne koriste, jer nije efikasan u borbi protiv tih mikroorganizama, koji danas postoje u prirodi.

Međutim, prema novim uvjetima ne adaptiraju se samo bakterije. Ljudski imunitet također s vremenom postaje otporniji na mikrobe i viruse. Taj se proces zove rat između svijeta ljudi i svijeta bakterija koji traje milijardama godina. Za sada čovječanstvo pobjeđuje, ali nije isključeno da će se jednom zaboravljena oboljenja vratiti u novom obliku, - ističe Nikolaj Bespalov.

Vjerojatnost da će se ta oboljenja vratiti ostaje, jer bolesnike, umrle od kuge, svojevremeno su sahranjivali u posebnim grobnicama. U Rusiji i drugim zemljama poslije 1990-ih te su grobnice prestali kontrolirati. Njih su rušili i razarali na razno razne načine. Postoji vjerojatnost da ti mikrobi otuda mogu izaći i razmnožiti se.

Međutim, ne smijemo zaboraviti da su ljudi naučili liječiti većinu opasnih oboljenja. Na primjer, zbog zaštite od kuge i velikih boginja, čiji drugi dolazak prognoziraju neki znanstvenici, potrebno je uvoditi obavezno cijepljenje, - uvjerena je stručnjakinja u području tržišta lijekova, Jelena Voljska.

Kuga i velike boginje su oboljenja, protiv kojih glavno oružje nisu antibiotici, nego cijepljenje. Ako roditelji cijepe svoju djecu, nema straha od povratka tih oboljenja.

Međutim, cjepiva mogu zaštititi samo od poznatih oboljenja. Zbog brzog pripremanja cjepiva protiv novih virusa, recimo, ptičje ili svinjske gripe, potrebna su ogromna sredstva i godine kliničkih ispitivanja. Stručnjaci Glasa Rusije ističu kako mnogo toga zavisi i o samom čovjeku. Oni preporučuju ljudima poboljšati svoj imunitet. Zdravi organizam otporniji je prema virusima. Osim toga, kod prvih znakova bolesti treba se obavezno obratiti liječniku: čak i najopasnija oboljenja moguće je efikasno liječiti u početnoj fazi.