Tragovi gena sibirskih hominida u našem genomu

Nisu potrebni dodatni dokazi postojanja dosada nepoznate populacije prapovijesnih ljudi čiji su tragovi pronađeni u Denisovoj pećini u Altajskom kraju, smatra Mihail Šunjkov, doktor povijesti i zamjenik direktora Instituta za arheologiju i etnografiju Sibirskog odjela Ruske akademije znanosti.

U prosincu 2010. znanstvenici su u časopisu „Nature“ objavili da je u Sibiru obitavala do sada nepoznata vrsta ljudi prije nego što se u ovom području nastanio Homo sapiens. Do takvog zaključka došlo se dešifriranjem kompletnog genoma, sačuvanog u uzorcima tkiva: u kosti prsta i dva zuba prapovijesnog čovjeka iz Denisove pećine. Prema saznanjima do kojih su došli istraživači, nova vrsta ljudi srodna jeneandertalcima i živjela je prije oko 50 tisuća godina.

Odgovarajući na pitanje da li se mogu izvoditi validni zaključci samo na osnovi tri pronađena uzorka, Šunjkov je u intervjuu za RIA „Novosti“ izjavio da „nije stvar u broju uzoraka, nego u dobivenim rezultatima“.

„Po tradiciji koja se ustalila u arheologiji, to nije dovoljno za uvođenje novog hominida u znanstvenu nomenklaturu kao posebne podvrste Homo sapiens altaiensis. Potreban je veći broj nalaza, na osnovu kojih bi se mogao rekonstruirati njegov fizički izgled. Ali nema nikakve sumnje da pronađene kosti pripadaju dosada nepoznatoj populaciji izumrlih ljudi“, rekao je znanstvenik.

On je dodao da od 2010., kada je bio objavljen prvi znanstveni članak posvećen otkriću denisovca (takav naziv je dobila nova populacija ljudi), u svjetskoj znanstvenoj periodici nije objavljena nijedna sumnja niti je pobijeno postojanje ove nove grupe ljudi.

Genom denisovskog čoveka izdvojen je iz kosti prsta i dva zuba na Institutu za evolucionu antropologiju „Max Planck“ u Njemačkoj.

Znanstvenici su temeljem paleogenetičkih istraživanja dokazali i da su denisovci dali svoj doprinos formiranju čovjeka suvremenog izgleda, jer je izvjestan procent genoma denisovskog čovjeka pronađen u genima suvremenog stanovništva Zemlje.

Znanstvenici zasada ne mogu precizno utvrditi kako su izgledali predstavnici izumrle populacije drevnih predaka. Na osnovi paleogenetičkih istraživanja iznijeta je pretpostavka da su imali smeđe oči, kestenjastu kosu i tamniji ten.

Šunjkov nije mogao odgovoriti na pitanje kada će informacija o otkrivenoj populaciji drevnih ljudi dospijeti u udžbenike. „Nešto drugo je važno. U suvremenom pogledu na nastanak čovjeka današnjeg izgleda sada se više neće moći zaobići problem denisovskog čovjeka, niti će se moći zanemariti novi model formiranja vrste Homo sapiens. Taj model se aktivno razvija na našem institutu pod rukovodstvom akademika Anatolija Derevjanka (direktora Instituta za arheologiju i etnografiju Sibirskog odjela Ruske akademije znanosti)“, rekao je Šunjkov.