Na pragu nove fizikalne teorije

U laboratoriju novosibirskog Instituta za nuklearnu fiziku oba znanstvenika vršila su eksperimente u akceleratoru čestica. Sličan, ali veći sudarač nalazi se u Švicarskoj. Na kraju mnogobrojnih promatranja pošlo im je za rukom ne samo da dobiju nove teške čestice, takozvane hadrone, već i da ih prouče s nevjerojatnom preciznošću. Problem je u tome što se takve čestice nastaju samo u posebnim uvjetima i odmah nestaju. O toku i ciljevima istraživanja govori magistar fizike i matematike, dobitnik predsjedničke nagrade Fjodor Ignatov.

"Kod nas se sudara elektron i pozitron i zatim se rađaju nove čestice. Proučavana je vjerojatnost rađanja takvih čestica. Nama je pošlo za rukom da je izmjerimo s preciznošću uređaja. Oni presjeci koje smo uspjeli izmjeriti korišteni su za predviđanje mase Bosona Higssa. U posljednje vrijeme fizika traži odstupanja od Standardne teorije. Mi proučavamo parametre, uspoređujemo teorije. Ako se pojave neka odstupanja, to će značiti da s našom teorijskom fizikom nešto nije u redu i da je negdje skrivena nova fizika."

Usporedo s tim, glavno dostignuće novosibirskih znanstvenika bilo je upravo točno mjerenje mase „hadronskih“ čestica. Ovi podaci će ubuduće postati osnova novih tehnologija, uvjeren je 35-godišnji suradnik Instituta za nuklearnu fiziku Budker, dobitnik predsjedničke nagrade Kornelij Todišev.

"One čestice koje se rađaju u našem akceleratorskom kompleksu posjeduju skriveni šarm. Nama je pošlo za rukom da izmjerimo njihove mase s preciznošću koja nadmašuje sva prethodna mjerenja u drugim laboratorijima. Nikakva fundamentalna mjerenja ne mogu se odmah primijeniti na život. Ali u procesu dostizanja ovih rezultata stvara se nova tehnologija koja se koristi u industriji i medicini. Na primjer, u našem institutu za cijelo vrijeme njegovog postojanja napravljeno je više od 200 akceleratora za industriju, medicinske uređaje – mikrodozatorske rendgenske aparate koje možete vidjeti u klinikama, pa čak i na aerodromima. To čini život čovjeka komfornijim i sigurnijim."

Svaki od znanstvenika objavio je desetke znanstvenih radova. Bez obzira na mlade godine, već sada ih smatraju vodećim fizičarima svijeta. Fjodor Ignatov sada sudjeluje u eksperimentu traženja rijetkih raspada miona (Švicarska) a Kornelij Todišev u međunarodnoj kolaboraciji za proučavanje fizike V-mezona (SAD).