GRU, "Alfa" i "Vimpel": Najpoznatiji ruski specijalci

Pripadnici ruskih snaga za specijalne namjene na protuterorističkoj vježbi u Rostovskoj oblasti. /

Pripadnici ruskih snaga za specijalne namjene na protuterorističkoj vježbi u Rostovskoj oblasti. /

Sergej Pivovarov/RIA Novosti
RBTH Hrvatska je prikupila podatke iz javno dostupnih izvora o najpoznatijim tajnim operacijama koje su izvršili pripadnici sovjetskih i ruskih specijalnih snaga. Međutim, većina informacija o ovim događajima i dalje se smatra državnom ili vojnom tajnom, tako da ne možemo potvrditi da su svi izneseni navodi u potpunosti točni.

Sovjetske specijalne snage oformljene su odmah po okončanju Drugog svjetskog rata, a najviše su bile angažirane u tajnim operacijama provođenima diljem svijeta.

U početku, 1949. godine, osnovan je Specnaz GRU, jedinica u sastavu Glavne obavještajne uprave (GRU) Ministarstva obrane, koja se kasnije razvila u vrlo razvedenu strukturu sačinjenu od brojnih skupina, od kojih je svaka bila obučena za izvršenje specifičnih zadataka.

I SSSR i Rusija su imali jedinice osposobljene za djelovanja pod vodom, na Arktiku, u planinskim područjima, ali i u inozemstvu, gdje su ponekad dobivale zadatke koji su uključivali obaranje aktualne vlasti.

S obzriom na to su sve aktivnosti specijalnih jedinica obavijene velom tajne, možemo govoriti samo o onim najpoznatijima, o kojima postoje podaci objavljeni u medijima.

 

Slamanje Praškog proljeća

Prva velika akcija sovjetskih snaga za specijalne namjene obavljena je 1968. godine, kada je Moskva odlučila okončati događanja poznata kao Praško proljeće i u Čehoslovačku poslati vojnike zemalja Varšavskog pakta. Pripadnici jedinice Specnaz GRU dobili su zadatak da zauzmu prašku zračnu luku.

Tijekom noći 21. kolovoza 1968. godine posada jednog sovjetskog putničkog aviona zatražila je dozvolu za slijetanje na aerodrom u Pragu, navodno zbog kvara na motoru. Kada je avion sletio, iz njega su izašli sovjetski komandosi i bez ispaljenog metka zauzeli aerodrom i preuzeli kontrolu leta.
Istovremeno, specijalci koji su u Prag stigli nekoliko dana ranije uspostavili su kontrolu nad ključnim točkama u gradu.

Samo nekoliko sati nakon zauzimanja aerodroma, sovjetski padobranci su svojim borbenim vozilima opkolili zgradu Centralnog komiteta Komunističke partije Čehoslovačke, gdje se upravo održavao hitan sastanak. Cjelokupno partijsko rukovodstvo je tom prilikom uhićeno i provedeno u Moskvu.

 

Otmica američkog helikoptera u Kambodži

Iste godine, grupa od devet specijalaca, pripadnika Specnaz GRU, uspjela se probiti u tajnu američku zrakoplovnu bazu u Kambodži.

U bazi su bili smješteni najnoviji jurišni helikopteri "Super Cobra", opremljeni najmodernijim sustavima za navigaciju i vođenim raketama.

Operacija je trajala samo 30 minuta, što je bilo dovoljno da se jedan od ovih helikoptera otme od Amerikanaca i doveze do Vijetnama, dok su ostali uništeni na zemlji. Tijekom akcije ubijeno je ili ranjeno 15 vojnika vojske SAD-a.

Prema ruskim izvorima, Amerikanci su tek poslije mnogo godina saznali da su napad izvršile sovjetske specijalne jedinice i to samo zato što su neki pripadnici KGB-a odali ove tajne podatke.

 

Palača Hafizule Amina u Afganistanu

Svoje najveće uspjehe sovjetske jedinice za specijalne namjene ostvarile su u Afganistanu, gdje su uspješno obavile brojne zadaće u suradnji s ostalim vojnim formacijama.

Jednu od prvih, ujedno i najtežih operacija, izveo je novoformirani "muslimanski bataljun" GRU-a, sačinjen od pripadnika naroda središnje Azije, a zadatak mu je bio pomoći KGB-ovim grupama "Alfa" i "Zenit" da osvoje palaču Tajbeg, rezidenciju afganistanskog predsjednika Hafizule Amina, a njega uhititi.

Ova akcija, poznata i po svom kodnom nazivu "Štorm-333" ("Oluja-333"), do danas je ostala jedna od najpoznatijih operacija sovjetskih i ruskih komandosa.

Neposredno prije operacije izvršene 27. prosinca 1979. godine, nekoliko vojnika "muslimanskog bataljuna" infiltriralo se među čuvare predsjedničke palače. Cilj im je bio neutralizirati osiguranje objekta i pomoći pripadnicima postrojbi "Alfa" i "Zenit" u osvajanju palače.

Operaciju je naizgled bilo nemoguće izvršiti, jer se mali broj sovjetskih specijalaca trebao sukobiti s 1500 afganistanskih vojnika, uključujući i osobnu Aminovu gardu.

Tijekom ovog napada sovjetska strana izgubila je samo šestoricu vojnika.

 

"Revolucija" u Latviji i "sabotaža" nuklearne elektrane

Iskustvo stečeno u ratu u Afganistanu pokazalo je da SSSR stalno mora unapređivati sposobnost svojih specijalnih snaga kako bi se spriječili pokušaji antisovjetskih sabotaža u zemlji i inozemstvu. Zato su vlasti SSSR-a unutar KGB-a osnovale grupu "Vimpel" ("Zastavica"), oduvijek smatranu elitnom, čak i po strogim standardima koji vrijede za specijalce.

"Vimpel" je proveo čak i jednu simulaciju prevrata čiji je cilj bio "rušenje vlasti" u tadašnjoj Latvijskoj SSR i "neutralizacija lokalnih sigurnosnih službi", u ovom slučaju latvijskog odjela KGB-a.

Lokalni KGB bio je svjestan planova "Vimpela", ali nije mogao ništa učiniti da ih spriječi.

Sudionik ove akcije, čiji je kodni naziv bio "Jantar-87", za ruske je medije izjavio da je tom prilikom bilo angažirano deset skupina jedinice "Vimpel", od kojih je svaka izvršavala poseban zadatak i svi oni su na kraju uspješno obavljeni.

Jedna od skupina trebala je uhititi šefa lokalnog odjela KGB-a. To su i učinili u njegovom stanu, nakon što su odvrnuli žarulje na stubištu zgrade.

"Isto smo planirali učiniti i s načelnikom latvijskog KGB-a, ali smo odustali", rekao je jedan od sudionika. "Umjesto toga, fotografirali smo ga kroz nišan puške, a zatim smo mu pokazali snimku uz riječi: 'Pogledaj, bio si na rubu smrti.'"

Sudeći po raspoloživim podacima, na listu zaduženja "Vimpela" tijekom vremena je stavljena i zaštita najvažnijih postrojenja. Na primjer, pod nadležnost jedinice potpale su nuklearne elektrane i njezini pripadnici željeli su vidjeti slabe točke ovih objekata.

Tako su 1988. godine specijalci "Vimpela" uspjeli za samo 42 sekunde ući u Belojarsku nuklearnu elektranu, dok je samo planiranje operacije trajalo više od mjesec dana. Zbog toga što je upad vrlo lako izvršen, izmijenjen je sustav zaštite najvažnijih infrastrukturnih sustava.

 

Nove specijalne jedinice

Najnovije i najtajanstvenije jedinice ruskih komandosa nose jednostavan naziv, Snage za specijalne operacije (SSO). Postoje podaci da su osnovane 2009. godine, a njihove redove popunjavaju iskusni vojnici, nekadašnji pripadnici drugih jedinica.

Prema nekim ruskim medijima, pripadnici SSO-a sudjelovali su u borbama u sirijskom gradu Palmiri.

Stranica Lenta.ru tvrdi da su ruski specijalci bili angažirani protiv terorista u različitim dijelovima svijeta - od sjeverne Afrike do Afganistana, kao i u nekim bivšim sovjetskim republikama u središnjoj Aziji.