Rusija testira prvu udarnu bespilotnu letjelicu

U Rusiji se provode testiranja nove bespilotne letjelice T-16, opremljene oružjem, priopćio je Interfax-AVN, pozivajući se na izvor u vojno-industrijskom kompleksu.

"Bespilotna letjelica je sposobna nositi do 6 kilograma tereta, uključujući specijalno zrakoplovno naoružanje razmješteno na vanjskim nosačima ispod krila. Oružje, čije karakteristike nisu objavljene, isporučit će treća strana", rekao je sugovornik agencije.

Zašto je Putin povećao brojnost ruske vojske na 1,9 milijuna ljudi?

Prema njegovim riječima, bespilotna letjelica uzletne mase od oko 20 kilograma ima kanard-konfiguraciju. Tlačni propeler pokreće tihi akumulatorski elektromotor ili pogon s gorivnim ćelijama.

Razvojem nove bespilotne letjelice bavi se kazanjska kompanija "Eniks", specijalizirana za izradu malih bespilotnih letjelica i zračnih ciljeva. Među projektima na kojima su radili stručnjaci ove tvrtke su kompleks "Tipčak-RN" i bespilotne letjelice "Eleron 3" i "Eleron 10".

Na temelju ove posljednje stvorena je bespilotna letjelica "Valdaj" koju je Federalna služba sigurnosti koristila za osiguravanje sigurnosti na Olimpijskim igrama u Sočiju 2014. godine.

Kako se navodi na službenim internetskim stranicama kompanije, ona ima vlastitu bazu za ispitivanje proizvedenih bespilotnih letjelica.

Kako izgleda T-16?

U katalogu kompanije "Eniks" nema bespilotne letjelice T-16. Međutim, još je prošle godine jedan od specijaliziranih blogova objavio fotografije ovog aparata s 1. vojno-znanstvene konferencije "Robotizacija Oružanih snaga Ruske Federacije".

Tada su autori publikacije isticali sličnost ove letjelice s izraelskom bespilotnom letjelicom Orbiter 3b kompanije Aeronautics Defense Systems, predstavljene 2014. godine.

Ruska vojska će razarati neprijatelja "robotima kamikazama"

Još prije 10-15 godina su samo bespilotne letjelice klase MALE (Medium altitude long endurance - srednja visina leta, visoka održivost u zraku) mogle nositi oružje, objasnio je ruski stručnjak na području bespilotnih sustava i glavni urednik lista Bespilotnaja aviacija Denis Fedutinov. Naprave ove klase tada su se proizvodile samo u dvije zemlje na svijetu – Sjedinjenim Državama i Izraelu. Izrael tradicionalno nije puno otkrivao o udarnim sposobnostima svojih bespilotnih letjelica, stoga su po pitanju korištenja oružja najupečatljiviji primjeri američke bespilotne letjelice Predator i Reaper.

Na vanjskim nosačima manjeg modela Predator nalaze se  protuoklopne rakete AGM-114 Hellfire. Na veću letjelicu Reaper mogu se dodati laserski navođene bombe GBU-12 Paveway II i GBU-38 JDAM. Američke su snage u više navrata koristile oba tipa za ciljane napade, uključujući one u Iraku, Afganistanu i Jemenu.

Prijelaz na male forme

"Iskustvo uspješnog korištenja tih sustava za rješavanje zadataka izviđanja i napada nije prošlo nezapaženo u drugim zemljama. Neke od njih, uključujući Kinu, Indiju, Južnoafričku Republiku i Rusiju, s različitim uspjehom razvijaju vlastite bespilotne letjelice. Ostale zemlje moraju ili nabaviti dostupne sustave, ili razvijati vlastite u lakšim kategorijama", kaže Fedutinov.

Fedutinov kaže da razvoj tehnologije dovodi do minijaturizacije različitih podsustava bespilotnih letjelica, čime se značajno poboljšavaju tehnički parametri takvih aparata.

Prema riječima Fedutinova, bespilotna letjelica T-16 ima dobre karakteristike letne izdržljivosti, što bi zajedno s njezinim niskim zvučnim potpisom i relativno visokom mobilnošću moglo rezultirati stvaranjem vrlo učinkovitog sustava za protuterorističke i izviđačko-diverzantske zadatke.

Izvorni članak na ruskom jeziku.

Noćna mora za američke generale: Novi ruski tenk T-90AM