Japan je zabrinut zbog ruskog razmještanja oružja i ljudi na Kurilskim otocim. /
Grigorij Sisojev/RIA NovostiJapanski ministar obrane Tomomi Inada izrazio je 20. ožujka protest u vezi s planiranim razmještanjem ruske divizije i protubrodskih kompleksa „Bal“ i „Bastion“ na Kurilskim otocima, koje Japan smatra spornima. U odgovoru je ruski ministar obrane Sergej Šojgu uvjerio Inadu da razmještanje divizije „nije usmjereno ni protiv koga, već će služiti isključivo za zaštitu teritorija Rusije, njezinih granica, kako s mora, tako i iz zraka“. Modernizacija naoružanja i uspostavljanje novih baza na Kurilima je također pokušaj razvoja otoka – takvi pokušaji koji su se poduzimali nakon Drugog svjetskog rata nisu uvijek bili uspješni.
Trenutno je na otocima razmještena 18. strojničko-topnička divizija. Sastoji se od 3500 vojnika i do kraja godine će dobiti moderne obrambene sustave za zaštitu od napada iz zraka i s mora.
„Krajem prošle godine smo na otoku Iturup razmjestili baterije za raketne sustave 'Bal' i 'Bastion'. Radi se o protubrodskim sustavima koji mogu uništiti brodove na udaljenosti od 260 kilometara“, rekao je za RBTH Hrvatsku izvor u vojno-industrijskom kompleksu RF.
Prema njegovim riječima, zaštitu jedinica i formacija iz zraka osigurat će zenitni raketni kompleksi „Top-M2“ i „Buk-M2“. Pritom na otocima neće biti razmješteno ofenzivno oružje.
„Jedina promjena u tom pogledu će biti zamjena zastarjelih višecijevnih bacača raketa BM-21 'Grad' bacačem 'Tornado-G'. Inače, Rusija bi čak mogla smanjiti broj osoblja na otocima – za rad novih kompleksa nije potrebno 3500 ljudi“, dodao je izvor.
Uz modernizaciju naoružanja, ruski vojnici namjeravaju razviti neke nenaseljene otočiće Kurilskog otočja. Ministarstvo obrane RF je poslalo ekspediciju na otok Matua u srednjem dijelu Kurilskog otočja kako bi pronašla lokaciju za baziranje brodova Tihooceanske flote.
„Na otoku neće biti vojna baza Tihooceanske flote – za to ima premalo prostora. Vojnici će samo izgraditi nekoliko vezova za brodove, za nadopunjavanje zaliha i obavljanje manjih popravaka“, dodao je stručnjak.
Nakon Drugog svjetskog rata, Sovjetski Savez je u razvoju Kurilskih otoka naišao na mnoštvo nijansi. „Naša povijest ima zanimljiv presedan – Ministarstvo obrane jednom je postavilo bazu protuzračne obrane na otoku Šumšu, a za nekoliko ju je godina odnio tsunami“, rekao je za RBTH Hrvatsku vojni analitičar lista Izvestija Dmitrij Safonov.
Prema riječima stručnjaka, na početku razvoja otoka ljudi su se smijali jer su ceste na otocima bile prekrivene metalnom mrežom. „Vojnici su je uklonili i ulice prekrili betonom. Onda je stigla jesen i ceste su 'potekle'. Odjednom je postalo jasno da su Japanci bili mnogo pametniji od nas: mreža je zadržavala blato tijekom kišne sezone i to je bio jedini način za putovanje, umjesto 'plivanja' po otocima“, rekao je Safonov.
Kako je rekao Safonov, u samo jednoj sezoni su, pod pritiskom dalekoistočnih vjetrova i kiša, sovjetske zgrade postale ruševine. I svake se godine morao trošiti novac za obnovu infrastrukture otoka.
Sovjetski Savez i Rusija nastavili su s razvojem otoka, uzimajući u obzir svoje greške i iskustva japanskih inženjera. „Kurilski greben zidom okružuje Ohotsko more, u kojem se baziraju naše strateške nuklearne podmornice. To je važna točna na istoku zemlje, koje se nitko ne planira odreći“, zaključio je Safonov.
Prijavite se
na naš newsletter!
Najbolji tekstovi tjedna stižu izravno na vašu e-mail adresu
