Armenski parlament ratificirao je sporazum između Moskve i Erevana o uspostavi jedinstvenog sustava protuzračne obrane u Kavkaskoj regiji. Ruski predsjednik Vladimir Putin zatražio je 7. listopada Državnu dumu RF da također odobri ovaj sporazum, usmjeren na poboljšanje sigurnosti duž južne granice Rusije.
Sporazum se sklapa na razdoblje od pet godina s mogućnošću produljenja za još pet godina.
Stručnjaci i vojni analitičari smatraju sporazum korisnim za obje strane, posebice zato što omogućuje bolji nadzor nad Turskom.
"U okviru ovog sporazuma moći ćemo pri realizaciji zadataka PZO koristiti ruske višenamjenske borbene zrakoplove četvrte generacije, sustave S-300, njihove proturaketne mogućnosti, kao i mogućnosti radara tijekom zračnih izviđanja", rekao je armenski ministar obrane Sejran Oganjan.
U Armeniji se već nalazi 102. ruska vojna baza, u čiji sastav, osim tenkista, motorizirane pješadije i artiljeraca, ulazi i 988. zenitno-raketna pukovnija, naoružana zenitno-raketnim kompleksom S-300V i odgovarajućim radarima za otkrivanje zračnih ciljeva, njihovo praćenje i navođenje raketa na njih.
Osim toga se u regiji nalaze i tri eskadrile borbenih zrakoplova MiG-29, koje će po potrebi vršiti ulogu presretača protivničkih zrakoplova i zajedno s artiljercima zajamčeno osiguravati Armeniji čisto nebo.
Erevan je, pak, opremljen solidnim sredstvima protuzračne obrane.
Među njima se nalaze zenitno-raketni kompleksi sovjetske proizvodnje, kao što je S-125 "Neva", s dometom gađanja ciljeva do 20 kilometara, te ZRK "Krug" s dometom do 50 kilometara, noviji i suvremeniji sustavi ZRK S-300PS, dometa do 150 kilometara i sustavi kratkog dometa "Osa-AKM", Šilka", "Strela-10" i "Igla".
Poslije objedinjenja s ruskim sustavom protuzračne obrane, armenske postrojbe protuzračne obrane imat će pristup informacijama koje su dostupne ruskom Južnom vojnom okrugu i postrojbama PRO/PZO zemlje.
Pritom će pitanja sigurnosti zračnog prostora iznad Nagorno-Karabaha ostati u nadležnosti Ministarstva obrane Armenije. Ruski sustavi protuzračne obrane neće biti zaduženi za to pitanje.
"Rusija i Armenija nemaju zajednički zračni prostor, između njih se nalazi Gruzija. Spajanje njihovih sustava protuzračne obrane omogućit će Moskvi stvaranje dodatnog "protuzračnog kišobrana" izvan svojih granica", rekao je bivši zamjenik zapovjednika protuzračne obrane Kopnenih snaga Rusije, general-pukovnik u mirovini Aleksandar Luzan.
On je dodao da će novi sporazum biti dodatna provjera Turske, koja je i najjača vojna sila u regiji, i ima potporu NATO-a. "Iz iskustva znamo što Ankara može napraviti čak i bez odobrenja Bruxellesa ili u suprotnosti s njegovim željama. S obzirom na to, zajednički rusko-armenski sustav protuzračne obrane bit će za nju ozbiljno upozorenje", rekao je Luzan, napomenuvši da je 102. vojna baza već odvraćala turske poteze u regiji.
Armenska granica je, slikovito rečeno, prva crta protuzračne i proturaketne obrane Organizacije Ugovora o zajedničkoj sigurnosti. Novi armensko-ruski sporazum djelovat će u suradnji s drugim sporazumima koji već postoje među zemljama te organizacije, uključujući i zajednički sustav protuzračne obrane Zapadne regije (Bjelorusija - Rusija) i zajednički sustav protuzračne obrane Srednjoazijske regije (Kazahstan, Tadžikistan Kirgistan, Rusija).
"Uspostava zajedničkog sustava protuzračne obrane Organizacije Ugovora o zajedničkoj sigurnosti strateški je važna odluka. Pritom se među Rusijom, Armenijom, Bjelorusijom i drugim zemljama te organizacije stvara zajedničko radarsko polje koje će osiguravati nebo nad njima od zemalja NATO-a, posebice od Turske", rekao je general-pukovnik u mirovini Norat Ter-Grigorjanc, nekad zamjenik načelnika Glavnog stožera Kopnenih snaga SSSR-a i jedan od osnivača Oružanih snaga Armenije.
Viktor Litovkin je vojni analitičar novinske agencije TASS.
Prijavite se
na naš newsletter!
Najbolji tekstovi tjedna stižu izravno na vašu e-mail adresu
