Konstruktor: Rusija dobiva hipersonično oružje početkom 2020-ih

Korporacija "Taktičeskoe raketnoe vooruženie" planira početkom 2020-ih napraviti rakete koje pogađaju cilj hipersoničnom brzinom (preko 6125 km/h), izjavio je generalni direktor korporacije Boris Obnosov.

U ovom projektu koncern surađuje sa znanstvenicima iz Ruske akademije znanosti, kao i s Fondom za perspektivna istraživanja pri Vojno-industrijskom povjerenstvu.

Korporacija "Taktičeskoe raketnoe vooruženie"

Tvrtka je osnovana 2002. godine na bazi 32 poduzeća koja su se specijalizirala za proizvodnju superbrzih avionskih navođenih raketa. Korporacija proizvodi i navođene avionske bombe tipa KAB-500Kr, torpedno naoružanje (projekt "Škval-E"), navođene rakete za sustav PZO, raketno-svemirsku tehniku ​​i radio-elektronsko naoružanje. 100% dionica ove korporacije pripada Federalnoj agenciji za upravljanje državnom imovinom "Rosimušestvo". Tvrtka "Taktičeskoe raktnoe vooruženie" je jedino rusko vojno-industrijsko poduzeće koje je 2015. ostvarilo pozitivnu dinamiku prihoda u usporedbi s 2014. godinom. To je jedna od sedam ruskih kompanija koje su dospjele na rang-listu 100 najvećih svjetskih izvoznika oružja prema verziji izdanja Defense News. Ruski proizvođač raketa na spomenutoj listi zauzima 37. mjesto s ostvarenim prihodom od 2,4 milijarde dolara u 2015. godini.

Presjek situacije

Dio elemenata ruskih raketnih sustava već sada može razviti hipersoničnu brzinu dok leti prema cilju, rekao je u intervjuu za RBTH vojni stručnjak agencije TASS Viktor Litovkin.

"To su bojeve glave strateških raketnih sustava 'Jars' i 'Rubež' koje u finalnoj dionici leta počinju manevrirati hipersoničnom brzinom, izbjegavajući tako sustav proturaketne obrane. Istu takvu mogućnost ima i bojeva glava operativno-taktičke rakete 'Iskander-M'", istaknuo je vojni analitičar.

Po njegovim riječima, Rusija zasad ipak nema raketu koja od starta do cilja leti hipersoničnom brzinom.

Neriješena konstruktorska pitanja

Bitka za "hiperzvuk": Rusija do 2020. sposobna voditi rat brzinom munje

Po riječima izvora RBTH u vojno-industrijskiom sektoru, ključni problemi u stvaranju novog oružja nisu vezani samo za konstruiranje motora koji može dugo raditi na hipersoničnim brzinama, već i za sustave upravljanja ovom raketom.

"Pri brzini od 5 Ma (preko 6125 km/h) oko objekta se stvara oblak plazme koji ne propušta radio signale. Zbog toga operateri zasad nemaju mogućnost da daljinskim putem poprave situaciju ukoliko dođe do skretanja s putanje ili se pojave neki drugi problemi za vrijeme leta", istaknuo je naš sugovornik.

Po njegovim riječima, tehnička baza i pojedinačni elementi konstrukcije hipersoničnog oružja stvoreni su još u sovjetsko doba. Nakon raspada SSSR-a tijekom 1990-ih su sva istraživanja zapostavljena. Tek nedavno je država počela izdvajati novac za stvaranje novog oružja.

U stvaranju hipersoničnog oružja najdalje su otišli Amerikanci.

"SAD je napravio svemirski aparat H-51 Waverider, koji je četiri minute letio brzinom od 6250 km/h. To je, međutim, bilo jednokratno testiranje bez bojevog dijela, bez sustava za navođenje i ostalog. Još uvijek je pitanje kako će raketa letjeti u punoj 'ratnoj opremi'", istakao je analitičar.

"Vatreno krštenje" novih ruskih raketa u Siriji