Putin naredio izvanrednu provjeru arsenala

Mihail Mecel/TASS
U Rusiji je prvi put počela izvanredna provjera arsenala i skladišta vojne opreme. Provjerit će se i borbena spremnost pojedinih organa vojne uprave, kao i djelovanje vojske u hitnim slučajevima, uključujući i tehnološke katastrofe.

Izvanrednu provjeru borbene spremnosti Oružanih snaga najvio je 14. lipnja predsjednik Vladimir Putin. Provjera će trajati do 22. lipnja, a upućeno je da se o njoj obavijeste vojni atašei stranih zemalja.

Prema riječima ministra obrane Sergeja Šojgua, osim na tradicionalnu obuku vojnika posebna pozornost obratit će se na mobilizaciju komponenata Oružanih snaga, stanje pričuvnih snaga, kao i stanje rezervi koje se nalaze u skladištima zaliha naoružanja i vojne opreme. Šojgu je naložio i da se posebna pozornost posveti osiguravanju sigurnosti i zaštite oružja i streljiva.

"Provjera se odnosi na dio skladišta naoružanja i tehnike, kao i na pojedine organe vojne uprave", rekao je ministar prilikom konferencijskog poziva.

 

Prva provjera arsenala

Praksu izvanrednih provjera Šojgu je uveo u ljeto 2013. godine. Otad se ove izvanredne vježbe održavaju nekoliko puta godišnje, no sve su uglavnom bile usmjerene na izvršavanje zadataka razmještanja vojske na velike udaljenosti, kao i izravne borbene zadaće. Posebna sveobuhvatna provjera ruskih vojnih arsenala provodi se prvi put.

Kako je objasnio doktor vojnih znanosti, stručnjak časopisa Arsenal Otčestva Aleksej Leonkov, iz vremena Sovjetskog Saveza ostao je veliki broj skladišta koja su u slučaju rata trebala naoružati vojsku, pri čemu su mnoga od njih bila u istočnoj Europi.

"Logika raspoređivanja skladišta bila je sljedeća: kada je postojao Varšavski pakt - to su bila područje prvog ešalona koji se prvi susretao s neprijateljem. Moldavija, Ukrajina, Bjelorusija i baltičke države - tamo su se nalazila glavna skladišta koja su naoružavala vojske."

"Tu su i skladišta na području Urala, Altaja i u Irkutskoj oblasti do kojih nisu mogle stići nuklearne rakete, kao i skladišta oružja uz granicu s Kinom. Na Dalekom istoku također se nalaze skladišta, uključujući ogromno skladište na području Čite i Irkutska u kojem se nalazi brojna vojna tehnika, uključujući kamione, gusjeničnu tehniku i voznu artiljeriju - iz ovog se skladišta može formirati čitava kopnena vojska. Skladišta su bila takva da su se u svakom smjeru napada mogle formirati najmanje dvije kopnene vojske", objasnio je Leonkov.

 

"Kad nešto eksplodira"

Prema njegovim riječima, provjere arsenala u SSSR-u održavale su se redovito, ali Sovjetskog Saveza nema već 25 godina i tijekom tih godina provjere su se provodile samo "kada bi nešto eksplodiralo".

"Takve velike provjere su preventivnog karaktera i trebalo bi ih raditi najmanje dva puta godišnje, kada se tehnika skladišti (prije zime i ljeta)", dodao je stručnjak.

Samo od 2011. do 2015. godine dogodilo se oko 20 nesreća u ruskim vojnim skladištima. 2012. godine u Orenburškoj oblasti dogodile su se tri eksplozije (4000 tona granata) u skladištu streljiva, pri čemu je uništeno 20 jedinica tehnike. Drugom prilikom se zapalilo skladište artiljerije - u zahvaćeno područje radijusa više od 3 km zapalo je i osam naselja.

Područje vojne jedinice koja se nalazi 320 km sjeveroistočno od Vladivostoka gdje je požar izazvao detonaciju granata u skladištu streljiva. Svibanj 2012. Izvor: RIA Novosti.

"Koliko se sjećam, prije Šojgua se ovime nitko nije ozbiljno bavio - samo su reagirali na nesreće", kaže Leonkov.

 

Sofisticirana tehnika ne proizvodi se u velikim količinama

Procjena stanja arsenala osobito je važna s obzirom na to da se danas sofisticirana tehnika ne proizvodi u velikim količinama.

Na primjer, jedna tvornica godišnje izgradi do 30 vojnih zrakoplova: "Ako se bilo što dogodi, tvornica neće moći sustići potražnju. Zato i postoje skladišta koja mogu za prvu ruku zadovoljiti potrebe vojske u slučaju iznenadnog napada, kada postoje vrlo veliki gubici, dok se gospodarstvo prilagođava vojnom stanju", ističe stručnjak.

U tom slučaju, provjera arsenala, uključujući i onu u hitnim situacijama, može biti vrlo korisna. Pogotovo s obzirom na činjenicu da se streljivo 9 mjeseci aktivno trošilo u okviru operacije protiv terorista u Siriji.

Do 1. prosinca vojska će provesti više od dvije tisuće različitih vježbi. Pritom do 50% vježbi u narednih šest mjeseci Ministarstvo obrane planira održati u noćnim uvjetima.

Originalan članak na ruskom jeziku.

Više