Ruski helikopteri se vraćaju u Meksiko

Mi-8MTV-5 /

Mi-8MTV-5 /

Valery Sharifulin/TASS
Meksiko planira nabaviti novu seriju helikoptera Mi-8/17, rekao je za RBTH čelnik odjela za marketing Rosoboroneksporta Aleksandar Denisov. Sporazumi su postignuti na međunarodnoj izložbi naoružanja FAMEX-2017, koja je održana u Meksiku krajem travnja. Koliko je važan ovaj sporazum? Znači li to da Rusija može ući na tržište vojnog zrakoplovstva u Meksiku?

Helikopteri ruske proizvodnje u Meksiku se koriste od 1995. Zadnja serija Mi-17 bila je angažirana krajem 2012. Ruski helikopteri su sudjelovali u posebnim operacijama protiv trgovine drogom. Mi-17 su bili dio kontingenta koji je prevozio jednog od najopasnijih kriminalaca na svijetu, El Chapa, u zatvor Altiplano. Tada su fotografije Mi-17 u kojeg uvode kriminalca u lisicama obišle svijet. Ruski helikopteri još jednom su pokazali svoju učinkovitost.

"Posebnost nove serije Mi-17B5 je da sada ti helikopteri imaju motore VK-2500 ver. 3. Motori sastavljeni u kompaniji Klimov moćniji su i ekonomičniji. Glavni zadaci tih helikoptera su operacije potrage i spašavanja na kopnu i moru, borba protiv trgovine drogom na područjima u blizini meksičke granice sa SAD-om. Mi-17B5 može nositi do 36 vojnika ili 4 tone tereta u kabini ili do 4,5 tona različitog naoružanja 
vanjskog opterećenja na udaljenosti do 800 km. Ovaj helikopter bolje od drugih radi na velikim visinama i u ekstremnim klimatskim uvjetima", rekao je za RBTH Hrvatsku vojni stručnjak i komercijalni direktor časopisa Arsenal Otečestva Aleksej Leonkov.

"Interes za naše helikoptere povezan je prvenstveno s rezultatima borbenog djelovanja u regiji. Meksički piloti su Mi-17B5 ocijenili kao pouzdan stroj koji je sposoban za obavljanje složenih vojnih zadaća u svim uvjetima", rekao je Leonkov.

 

Problemi s uslugama održavanja

Mi-8MTV-5  / Izvor: Helikopteri RusijeMi-8MTV-5 / Izvor: Helikopteri Rusije

Međutim, nije sve tako ružičasto. Korištenje Mi-17 u Meksiku pratili su skandali koji su doveli do privremene obustave suradnje Meksikanaca s poduzećem "Helikopteri Rusije" zbog problema s uslugama održavanja od strane Rusije.

"Rusi su optužili Meksikance da koriste krivotvorene dijelove za Mi-17. Ruska je strana čak zaplijenila helikoptere koji su bili na popravku u tvornici u Sankt-Peterburgu 'dok se ne utvrde sve okolnosti' i nije ih vraćala vlasnicima. Na koncu su helikoptere vratili u Meksiko, a krivce nisu pronašli. Taj je incident utjecao na rusko-meksičku suradnju, a Meksikanci su se okrenuli ugodnijoj suradnji sa SAD-om i Europom", podsjeća stručnjak Centra za proučavanje društva u krizi Aleksej Krivopalov.

"Ruska se strana mora puno više potruditi kako bi osigurala bolju uslugu nakon prodaje svojim partnerima, pogotovo s obzirom na to da su te usluge uvijek bile slabost ruskog vojno-industrijskog kompleksa”, kaže stručnjak.

 

Važnost politike

Politika bi također mogla Rusiji biti od pomoći. Iako je dio zemalja Latinske Amerike napravio "zaokret udesno", moglo bi biti i iznimka od tog pravila. Primjerice, moguće je da će na 
predsjedničkim izborima 2018. pobijediti lijevi kandidat Andrés Manuel López Obrador. On je, kako kažu Meksikanci, bivši gradonačelnik Meksika koji je izgubio na izborima 2006. zbog podrške Chaveza. Meksiko je odlučio da ne želi drugog Chaveza, unatoč linjenici da López Obrador nije bio radikalni populist poput predsjednika Venezuele. AMLO se trenutno nalazi u boljim okolnostima za pobjedu: stari politički establišment nije zaustavio korupciju i nasilje u zemlji, a López Obrador ima plan kako to učiniti.

Ako na vlast u Meksiku dođe ljevica, mogli bi im zatrebati novi partneri, uključujući i u području vojnog zrakoplovstva. Kao i u slučaju s Chavezom, u tom je slučaju moguće prognozirati da će službeni Washington uvesti zabranu na isporuku naoružanja s američkim komponentama, što bi Meksiko moglo potaknuti na širenje suradnje s novim partnerima i, konkretno, Rusijom.  U tom slučaju će se moći govoriti ne samo o opskrbi zrakoplovnom tehnikom.

"Meksičko-američki odnosi zakomplicirali su se u svjetlu nedavnih događanja, posebice pobjede Donalda Trumpa, odnosno teme izgradnje zida i izjava prvo o ukidanju, a zatim o reviziji Sjevernoameričkog sporazuma o slobodnoj trgovini. Subjektivni element također igra važnu ulogu. Naime, izjave američkog predsjednika na račun Meksikanaca i meksičkih imigranata u SAD-u ne pomažu u zatopljavanju bilateralnih odnosa", rekla je za RBTH Hrvatsku viša suradnica Instituta za Latinsku Ameriku Ruske akademije znanosti Anna Procenko.

"U svim vladinim inicijativama za kontakte sa sjevernim susjedom postoji osjećaj ljutnje i povrijeđenog nacionalnog dostojanstva. Dokaz za to je pad podrške predsjedniku Enriqueu Peñi Nietu. On je, međutim, svojim političkim koracima dao do znanja da je sjeverni susjed i dalje jako važan za njegovu zemlju. Meksička je strana pozvala Donalda Trumpa da posjeti Meksiko još dok je bio predsjednički kandidat. Zanimljivo je da je čovjek koji je organizirao taj posjet od siječnja na poziciji ministra vanjskih poslova Meksika. Sve to svjedoči o tome da Meksiko i SAD zadržavaju granicu sigurnosti, temeljenu na međuzavisnosti dviju zemalja, koja se ne može odmah otkloniti, čak ni s promjenom političkog smjera. Polagati nade na produbljivanje rusko-meksičkih odnosa u području vojnog zrakoplovstva na temelju političkih razmirica među susjedima ili smjeni vlasti nije osobito pouzdana smjernica. Korisnije bi bilo pratiti konjunkturu, i dopuniti visoku kvalitetu ruske tehnike besprijekornom uslugom i jedinstvenim paketom usluga održavanja, što bi svakako pomoglo povećanju konkurentnosti", smatra Anna Procenko.

Više