Ivan Moskvin, rad P. Pavlinova
Izdateljstvo "Izobraziteljnoe iskusstvo", 1977.Po naređenju kozačkog atamana Dmitrija Kopilova, na istok je upućen odred pod zapovjedništvom Ivana Moskvitina. On je trebao istražiti nove zemlje, nametnuti danak u naturi lokalnim stanovnicima na koje naiđe, a također potražiti nalazišta rude srebra.
Kozaci su, osim toga, imali zadatak provjeriti glasine o "velikom moru-oceanu" koje se, navodno, nalazi na istoku. Moskvitin je početkom rujna to uspješno obavio. Odred Ivana Moskvitina, koji se sastojao od tridesetak kozaka iz Tomska i Krasnojarska, izašao je "na veliko more-ocean" i osnovao prvu rusku naseobinu na obalama Ohotskog mora, na samom sjeveru današnjeg Habarovskog kraja.
Da bi izašao na more, Moskvitinov odred je 800 km plovio čamcima Aldanom, pritokom Lene, a zatim osam tjedana uzvodno rijekom Majom, pritokom Aldana. Zatim su kozaci prevukli čamce po suhom do rijeke Ulje, a zatim su Uljom za dva tjedna doplovili do Ohotskog mora. Međutim, usput ih je čekala ozbiljna prepreka. Bio je to ogromni vodopad visok 12 metara. Tu su morali ostaviti čamce i obići vodopad, a zatim pješke nastaviti nizvodno. Na ušću rijeke Ulje Moskvitinovi kozaci su u kolovozu 1639. godine sagradili zimovalište – prvo rusko naselje na obali Tihog oceana.
(5640 kilometara - to je udaljenost od ušća rijeke Ulje do zidina Moskovskog kremlja zračnom linijom. Suvremeni putnički avion preleti ovu udaljenost za 6-7 sati, a pješaku bi trebalo 180-200 dana i noći da ga prevali, pod uvjetom da ne nosi veliki teret i da se kreće ravnim i uređenim putem.)
Na Ruse je snažan dojam ostavilo more i priroda koja je bila drugačija od sibirske tajge. Jedan Moskovitinov kozak je kasnije opisao jakutskom vojvodi Vasiliju Puškinu kako se mrijesti tihooceanski losos: "A riba je velika, u Sibiru nema takve. Toliko je ima mnogo da se mreža samo spusti i već se od mnoštva ribe nikako ne može izvući van. Rijeka je brza, a brzaci ubijaju ribu i izbacuju je na obalu. Duž obale te ribe ima mnogo, kao drva. Nju jedu zvijeri - vidre i crvene lisice..."
Moskovitinovi kozaci su od tamošnjih Lamuta, kako su Rusi tada zvali Evenke, saznali za "veliku rijeku Mamur" (Amur), koja teče na jugu, i naredne 1640. godine su preplovili gotovo 1000 kilometara duž obale Ohotskog mora pored Šantarskih otoka i stigli do Amurskog limana.
Prijavite se
na naš newsletter!
Najbolji tekstovi tjedna stižu izravno na vašu e-mail adresu