Kako je Moskva preživljavala poplave

Velika voda

Poplave u Moskvi prvi se put spominju u ljetopisima iz 15. stoljeća. Naglo povećanje razine vode opisivalo se višeznačnim izrazom "velika voda". U kronikama je zabilježena nezapamćena navala vode i izražavalo se žaljenje: "takva kakve nije bilo".

Kako proljeće s obveznim izlijevanjem rijeke ne bi više predstavljalo prijetnju po stanovnike grada, odlučeno je da se u Moskvi sagradi sustav za odvod vode. Najprije je prokopana rječica Neglinka od Borovicke kule Kremlja do rijeke Moskve. A zatim je počelo stvaranje umjetnih jezera i brana.

Ali to nije uvijek moglo spriječiti nesreću. U 16. stoljeću zbog obilnih kiša grad je nekoliko puta postajao nalik na Veneciju. Na jesen 1551. godine, kada je snijeg već pao i led se počeo hvatati po rijekama, pljuskovi su podigli razinu vode onako kako se obično događa s proljeća. A početkom zime 1564. godine zbog iznenadnih dugih kiša nekoliko tjedana prije Božića stanovnici Moskve su se čamcima kretali po gradu.

Izlijevanje rijeke Moskve, Jevgenij Stolica

Javna domena

Uskršnji potop

Na proljeće 1655. godine umjesto da se raduju Uskrsu stanovnici Moskve pokušavali su spasiti svoju imovinu. Voda je tako prepunila rijeke da su se one pretvorile u uzburkane bujice koje su brisale sve pred sobom. Drvene kuće raspadale su se pod naletom vode kao igračke, voda je čupala drveće iz korijena. Bujica je stigla sve do Kremlja na uzvišenju. Njegove kamene zidine nisu izdržale i popucale su pod navalom stihije.

1702. godine praktički je sasvim poplavljeno Njemačko naselje (današnji rajon stanice metroa Baumanska). Iznenadna poplava izazvala je naglo topljenje snijega i leda. Ponovo je kretanje bilo moguće samo plivajući ili jašući na konju, ali uz krajnju obazrivost. Voda je bila duboka preko metar, tako da su noge jahača stalno zaranjale u nemirnu bujicu.

Kremlj i rijeka Moskva, gravura

Javna domena

Poplave koje su se događale nekoliko puta godišnje nanosile su gradu ozbiljnu štetu. Često je bio oštećen Veliki kameni most kod zidina Kremlja, na kojem su se nalazile prodajne tezge, mlinovi i krčme. Godine 1783. jedna je poplava odnijela tri luka mosta: jedanaest tezgi srušilo se u vodu, a njihove su krhotine usmrtile dvije žene koje su kod mosta prale rublje, ribara i jednog prolaznika.

Nesreća koja bi redovno zadesila grad uslijed poplava navela je ljude da traže tehnička rješenja za odvod vode i sigurnost građana. Tako je nastao kanal koji je od poplava zaštitio teritorij Ostoženke i Jakimanke.

Park u vodi

Rijeka Moskva ipak je nastavila građanima priređivati neugodna iznenađenja. Godine 1823. tijekom dva dana rijeka je držala razinu od 8,5 metara i potopila Kremaljski (Aleksandrovski) vrt. Podrumi i prizemlja kuća pretvorili su se akvarije, a na ulicama su se umjesto kočija ponovo pojavili čamci.

Najveća poplava dogodila se 1908. godine, kada je rijeka Moskva porasla 8,9 metara.

Poplava 1908. u okolici Kremlja

Javna domena

List "Rusko slovo" pisao je da je "čitav prostor između Moskve i kanala činio originalan prizor prepun neobične ljepote. Posebno lijepo izgledala je rijeka između Moskvoreckog i Kamenog mosta."

Pjatnicka ulica, 12. travnja 1908.

Javna domena

"S jedne strane u vodu su tonule zidine Kremlja jarko osvijetljene električnim svjetiljkama, a s druge su se u njoj ogledala lijepa zdanja i vile Sofijskog keja."

Poplava 1908. u okolici Kremlja

Javna domena

Zidine Kremlja voda je zapljuskivala u visini od 2,3 metra, bili su potopljeni Bolotni otok, veći dio rajona Zamoskvorečje, Dorogomilovo i Lužniki. U centru grada raširilo se more koje je progutalo niske zgrade.

Pavelecka željeznička stanica 1908. godine

Javna domena

Kao pomoć onima koji bi pali u vodu s mostova je spuštena užad s omčama za koje su se ljudi mogli uhvatiti. Sa željezničkih stanica više nisu polazili vlakovi, počeli su problemi s opskrbom strujom. Grad je potonuo u tamu.

Novodevičji manastir 1908. godine

Javna domena

Suvremene poplave

U 20. stoljeću Moskva je doživjela još nekoliko poplava. 1926. godine, i ovog puta na Uskrs, pod vodom su se našli rajoni Zamoskvorečje i Hamovniki.

Kijevska željeznička stanica 1926. godine

Javna domena

Razina vode porasla je 7,3 metara i držala se nekoliko dana. Posljednji je put grad potopljen 1931. godine, dok se otada vodena stihija nalazila pod kontrolom.

Poplava 1931. godine

Javna domena

• Pretplatite se na naš kanal na Telegramu
• Pretplatite se na naš tjedni newsletter putem e-pošte
• Omogućite push obavijesti na našoj internetskoj stranici
• Instalirajte VPN na svoje računalo i/ili telefon kako biste imali pristup našoj internetskoj stranici, čak i ako je blokirana u vašoj zemlji