Viteški turnir? Gdje? U Carskom selu?

Otkud u Rusiji viteški turniri? Zašto su se priređivali?

Jednog svibanjskog dana 1842. godine iz Arsenala u Carskom selu izjahalo je 16 vitezova u oklopima u pratnji prelijepih gospi. Lagano su se uputili prema Aleksandrovskom dvorcu. Tu su njihove suputnice zauzele mjesta na kolonadi dvorca, dok su jahači nastavili se kretati u krugu, izvodeći kompleksne jahačke figure.

Nepoznati umjetnik. Velika kneginja Aleksandra Nikolajevna (?). Karusel ispred Aleksandrovskog dvorca u Carskom selu. Poslije 1842. godine

Ne, u Carskom selu se nije otvorio vremenski portal i nikakvi vitezovi iz bajke se tu nisu pojavili. U konjaniku koji je jahao ispred ostalih lako je bilo prepoznati cara Nikolaja I. Na njemu je blistao oklop iz doba vladara Svetog Rimskog carstva, Maksimilijana. Jahači su nosili prave oklope koji su se čuvali u Arsenalu, dok su za dame bile sašivene dvostruke haljine od pliša i brokata u srednjovjekovnom stilu. Povorku su pratili heroldi i glazbenici garde Kirasirskog puka.

O. Verne. Karusel u Carskom selu. 1843.
Carsko selo

Događaj sa svečanom povorkom i natjecanjem vitezova, koji su promatrale carica Aleksandra Fjodorovna i dvorske dame, nazivao se „karusel“. Sudionici ovakvog turnira odijevali su se u skladu sa zadanom temom i kao u srednjem vijeku, borili se dugim kopljima ili drvenim palicama i nadmetali u bacanju koplja.  

Otkud u Rusiji viteški turniri? Zašto su se priređivali? Sve je počelo zbog jedne žene. Naime, turnire je prva počela priređivati Katarina II.

Caričin unuk Nikolaj I bio je veliki zaljubljenik u vitešku kulturu. Za njega karuseli nisu bili samo zabava, nego i dobar vojni trening. Zato su postali obavezan dio obuke za konjičke pukove.

Karusel u Carskom selu je bio poseban. To nije bio samo turnir, nego carev poklon Aleksandri Fjodorovnoj povodom 25-godišnjice braka. Kao i njen suprug, ona je voljela vitešku kulturu i obožavala engleske i njemačke romane na ovu temu. Čak i caričin obiteljski nadimak – Blanšafur – podsjećao je na ovu njenu strast. Nazvali su je „Bijelom ružom“, između ostalog, zbog sličnosti s junakinjom romana „Čarobni prsten“ Fridriecha de la Mota.

Ova stranica koristi kolačići. Ovdje za više informacija

Prihvatite kolačiće