Zašto su u SSSR-u za vrijeme Drugog svjetskog rata strijeljani zapovjednici Crvene armije?

Katastrofalan početak rata protiv nacističke Njemačke šokirao je sovjetsko društvo. Svi su vjerovali da će Crvena armija lako zaustaviti i potisnuti neprijatelja na njegov teritorij. Umjesto toga, vojska je trpjela teške poraze i konstantno uzmicala ka istoku.

Za neuspjehe je netko morao odgovarati, tako da je u Oružanim snagama odmah počeo "lov na vještice". Mnogi sovjetski zapovjednici uhićeni su i strijeljani pod optužbom za "kukavičluk", "unošenje panike" i "napuštanje strateških položaja bez dozvole zapovjedništva".

Najveći je udarac zadan zapovjedništvu Zapadnog fronta, gdje je Crvena armija u lipnju i srpnju 1941. godine doživjela poraz u bitci za Bjalistok i Minsk. Pogubljeni su zapovjednik fronta, načelnik stožera, načelnik za vezu, načelnik artiljerije, zapovjednik zrakoplovnih snaga fronta i niz drugih zapovjednika.

Generali nisu bili represirani samo zbog poraza na frontu. Još prije početka rata pokretali su se postupci povodom njihovog sudjelovanja u "antisovjetskoj zavjeri", a smrtne presude izricale su im se kada je rat već bio u punom jeku.

Najviši činovi većinom su represirani u vrijeme koje je bilo najteže po Sovjetski Savez, tj. 1941. i 1942. godine. Nakon Staljinove smrti svi su strijeljani zapovjednici rehabilitirani.

1. Načelnik stožera Sjeverozapadnog fronta (prije rata Sjeverozapadnog posebnog vojnog okruga), general-potpukovnik Petar Kljonov, uhićen je nakon neuspjelog pokušaja sovjetskih trupa da zaustave proboj Wehrmachta u baltičke države na početku rata.

Petar Kljonov

Javna domena

Optužen je za sudjelovanje u "desničarskoj trockističkoj organizaciji" i "neaktivnost u rukovođenju trupama okruga". Strijeljan je 23. veljače 1942. godine.

2. Nakon poraza glavnine snaga Zapadnog fronta u bitkama kod Minska i Bjalistoka u ljeto 1941. godine uhićeni su zapovjednik fronta, general Dmitrij Pavlov, i niz visokih časnika koji su bili pod njegovim zapovjedništvom. Svi su optuženi za "kukavičluk, samovoljno napuštanje strateških položaja bez dozvole vrhovnog zapovjedništva, za neaktivnost i kaos u sustavu zapovijedanja".

Zapovjednici Radničko-seljačke crvene armije (RKKA), 1940. Pavlov prvi slijeva.

Javna domena

Pavlov je strijeljan 22. srpnja 1941. zajedno sa svojim načelnikom stožera general-majorom Vladimirom Klimovskim, načelnikom fronta general-majorom za vezu Andrejem Grigorjevom i zapovjednikom 4. armije Aleksandrom Korobkovom.

3. Načelnik artiljerije Zapadnog fronta (prije rata – Zapadnog zasebnog vojnog okruga), general-potpukovnik Nikolaj Klič, optužen je za "kriminalnu neaktivnost i nemar, uslijed čega artiljerija okruga nije bila spremna za borbena djelovanja, zbog čega je u prvim danima rata najveći dio artiljerije Zapadnog fronta i streljiva pao neprijatelju u ruke". Strijeljan je 16. listopada 1941.

General-potpukovnik Nikolaj Klič

Javna domena

4. Nakon samoubojstva zapovjednika Ratnog zrakoplovstva general-majora Ivana Kopeca koje se dogodilo prvog dana rata 22. lipnja 1941. godine, na upražnjeni položaj postavljen je njegov zamjenik, general-major avijacije Andrej Tajurski.

General-major avijacije Andrej Tajurski

Javna domena

Međutim, Tajurski je već 2. srpnja smijenjen i optužen za neispunjavanje obveza zbog čega su trupe koje su bile u njegovoj nadležnosti podnijele velike gubitke u ljudstvu i materijalnim sredstvima. Strijeljan je 23. veljače 1942. godine.

5. General-major Nikolaj Glovacki, zapovjednik 118. divizije, optužen je za povlačenje trupa na drugu stranu rijeke Velike tijekom borbi za Pskov u srpnju 1941. godine, koje je proveo bez pismenog naređenja zapovjednika 41. streljačkog korpusa, general-majora Ivana Kosobuckog.

General-major Nikolaj Glovacki

Javna domena

Glovacki je tvrdio da je za to dobio usmeno naređenje, međutim, Kosobucki tu činjenicu nije potvrdio. Vojskovođa je strijeljan 3. kolovoza iste godine.

6. Početkom 1941. godine general-major avijacije, probni pilot Aleksandar Filin, oštro je kritizirao rukovodstvo sovjetske zrakoplovne industrije, zbog čega je 23. svibnja iste godine uhićen.

General-major avijacije, probni pilot Aleksandar Filin s obitelji, 1931. Fotografija M. Kalašnjikova

Javna domena

Optužen je za "sabotažu" i "antisovjetsku agitaciju i propagandu". Filin je strijeljan 23. veljače 1942. godine.

7. Na samom početku rata 14. mehanizirani korpus u toku borbenih okršaja na području Bresta i Kobrina podnio je velike gubitke u ljudstvu i tehnici. Zbog toga je 8. srpnja uhićen zapovjednik korpusa, general-major Stepan Oborin.

Portret general-majora Stepana Oborina

Javna domena

On je osuđen na smrtnu kaznu i strijeljan 16. listopada 1941. "zbog kriminalno nemarnog odnosa prema službenoj dužnosti koji je doveo do gubitka ljudstva i imovine".

8. Docent Artiljerijske akademije "F. E. Dzeržinski", general-major Makarij Petrov, uhićen je 30. lipnja 1941. godine zbog "antisovjetizma" i "sudjelovanja u antisovjetskoj vojnoj zavjeri".

General-major Makarij Petrov

Javna domena

Osuđen je na smrt strijeljanjem 13. veljače 1942. godine. Kazna je izvršena deset dana kasnije.

9. Zamjenik načelnika stožera Ratnog zrakoplovstva Radničko-seljačke Crvene armije, general-major avijacije Pavle Jusupov, uhićen je 17. lipnja 1941. godine, samo pet dana prije početka rata protiv nacističke Njemačke.

General-major avijacije Pavle Jusupov

Javna domena

Optužen je za sudjelovanje u antisovjetskoj zavjeri i strijeljan 23. veljače 1942. godine.

• Pretplatite se na naš kanal na Telegramu
• Pretplatite se na naš tjedni newsletter putem e-pošte
• Omogućite push obavijesti na našoj internetskoj stranici
• Instalirajte VPN na svoje računalo i/ili telefon kako biste imali pristup našoj internetskoj stranici, čak i ako je blokirana u vašoj zemlji