"Ma to je pravi pakao! S neba na nas padaju vatra i užareni metal. Od te smrtonosne kiše nigdje nema spasa..." – tako je njemački mitraljezac Hans Kinschermann opisao kanonadu gardijskog višecijevnog bacača raketa BM-13, nadaleko čuvene "Kaćuše".
Ovaj reaktivni sustav plotunske vatre efikasno je uništavao neprijateljsku živu silu i lako oklopljenu tehniku na otvorenom prostoru. Vojnici Wehrmachta zasipani su gustom kišom projektila koju je bilo gotovo nemoguće izbjeći.
Prva paljba iz "kaćuša"
Arkadij ŠajhetU ljeto 1941. godine na front je stigla prva zasebna eksperimentalna baterija raketne artiljerije pod zapovjedništvom kapetana Ivana Fljorova, koju je činilo sedam BM-13 na šasiji kamiona ZIS-6. Ona je sudjelovala u bitkama u istočnoj Bjelorusiji i kod Smolenska.
"Kaćuše" su bile čuvane kao zjenica oka. Prema naredbi Stožera Vrhovnog zapovjedništva br. 002490 od 1. listopada 1941., one su predstavljale "strogo povjerljivu tehniku Crvene armije". "Ova oruđa i njihovo streljivo ni pod kojim uvjetima ne smiju pasti u ruke neprijatelju", bilo je navedeno u dokumentu.
Baterija se našla u obruču početkom listopada 1941. u blizini sela Bogatir u Smolenskoj oblasti. Vojnici su dugo pružali žestok otpor neprijatelju, nakon čega su, po Fljorovljevom naređenju, minirali oruđa i krenuli u proboj. Od sto sedamdeset ljudi samo se četrdeset šest uspjelo probiti na slobodan teritorij.
Teško ranjeni zapovjednik ostao je na bojnom polju i prije smrti je dignuo u zrak glavno vozilo. Posmrtno je nagrađen Ordenom Domovinskog rata 1963. godine, a 1995. odlikovan je zvanjem Heroja Ruske Federacije.
Drvo s mjesta pogibije I. A. Fljorova (eksponat Muzeja pobjede).
Krasnyj (CC BY-SA 4.0)U Muzeju pobjede na Poklonoj gori u Moskvi čuva se neobičan eksponat – komad debla u kojem se zaglavila uzdužna greda iz konstrukcije trupa jedne "Kaćuše", uništene u toj bitci. Posjetitelji ga mogu vidjeti na izložbi "Podvig Armije".
Prijavite se
na naš newsletter!
Najbolji tekstovi tjedna stižu izravno na vašu e-mail adresu
