Gdje i kada je osnovana prva ruska država?

Kira Lisicka (Foto: Vladimir Smirnov/Global Look Press; Javna domena)
O dolasku Varjaga (Skandinavca) Rjurika i njegovom knezovanju na ruskom teritoriju stalno se vode polemike. Postoje različita mišljenja i o njegovom porijeklu, i o tome treba li njegovu vladavinu tretirati kao početak postojanja Stare Rusije.

Stara Ladoga je selo u Lenjingradskoj oblasti na obali rijeke Volhov, udaljeno 120 km od Sankt-Peterburga. Danas u njemu živi manje od 2000 ljudi, ali je u srednjem vijeku to bio veliki multinacionalni grad koji je trgovao s Centralnom Azijom i Sjevernom Europom. Arheološka iskopavanja ukazuju na to da je Ladoga osnovana najkasnije 753. godine, što znači da je sada (2023.) stara najmanje 1270 godina.

Tvrđava Stara Ladoga

Smatra se da je Ladoga bila prva prijestolnica Stare Rusije. Naime, prema nekim ljetopisima, u njoj je svoju otpočeo vladavinu Rjurik, osnivač prve dinastije ruskih vladara, koji je na poziv slavenskih plemena stigao iz sjevernih zemalja i postao njihov knez.

Gdje je došao Rjurik?

"Ljeto 6370. (862.). Izgnaše Varjage preko mora, i ne dadoše im danak, i počeše sami sobom vladati. I ne bi među njima pravde, i ustade rod na rod, i bijahu među njima svađe, i zaratiše jedni s drugima. I rekoše sami sebi: 'Potražimo sebi kneza koji bi vladao nama, i sudio po pravdi'", glasi "Povijest minulih ljeta", jedan od ključnih ruskih ljetopisa nastao vjerojatno početkom 12. stoljeća.

Prema ovom dokumentu, braća Varjazi – Rjurik, Sineus i Truvor – odazvali su se na poziv istočnoslavenskog plemena Slavena i njihovih susjeda, ugrofinskih plemena Čuda i Merjana, i počeli vladati u tri različita grada. I dok se svi izvori slažu da je Sineus krenuo u Beloozero (danas Vologodska oblast), a Truvor u Izborsk (danas Pskovska oblast), verzije o Rjurikovoj rezidenciji razilaze se.

Pozivanje varjaških knezova. Knez Rjurik 862.-879. Crteži V. P. Vereščagina, profesora povijesnog slikarstva na Carskoj akademiji umjetnosti, 1896.

A sve zbog toga što original "Povijesti minulih ljeta" nije sačuvan. Do nas je došlo pet spisa iz 14.-16. stoljeća, tj. iz kasnije reprodukcije dokumenta koje nisu bile njegove stroge kopije, jer je tijekom kasnog srednjeg vijeka objavljeno nekoliko izdanja ljetopisa.

Po jednima, Rjurik se zaista 862. godine nastanio u Ladogi, a 864., nakon smrti oba brata, preuzeo je svu vlast, preselio se na jezero Iljmen i osnovao svoj grad. Kasnije je blizu tog grada niknuo Novgorod.

Novgorodski Kremlj

Prema drugima, Rjurik se odmah nastanio u Novgorodskim zemljama. Pristalice ove teorije pozivaju se na činjenicu da je sredinom 9. stoljeća Ladoga bila neutvrđeno trgovačko naselje, pa samim tim Rjurik nije mogao izabrati nju za rezidenciju. Štoviše, oko 860-ih, uoči pozivanja Varjaga, Ladogu je zahvatio veliki požar, koji je vjerojatno izbio uslijed međusobnih razmirica.

Crtež iz knjige

Verzija o početku Rjurikove vladavine u Ladogi mogla je nastati u 11.-12. stoljeću zbog njenih političkih odnosa s Novgorodom. Naime, gradska zajednica Ladoge nastojala se izolirati i formirati svoju "volost" (veliki teritorij s glavnim gradom i svojim lokalnim knezom).

"Stanovnici Ladoge iznijeli su vlastiti povijesni koncept po kojemje Novgorod, koji je navodno osnovao ladoški knez, predstavljao neku vrstu predgrađa Ladoge", piše povjesničar Maksim Žih. "Formiranje povijesnog pamćenja u kojem se Ladoga doživljavala kao prijestolnica i neovisan grad u prošlosti, a ujedno i grad stariji od Novgoroda, trebalo je pomoću stanovnicima Ladoge da se izbore za neovisnost svog grada u sadašnjosti."

Je li Rjurik stvarna ličnost ili mit?

Postoji i sumnja da je Rjurik bio stvarna povijesna ličnost. Oni koji vjeruju da je on zaista postojao oslanjaju se na srednjovjekovne ljetopise, koji su, kako se smatra, napisani 150-200 godina nakon Rjurikove vladavine.

Rjurik uoči smrti predaje vladavinu rođaku Olegu i imenuje ga starateljem svog maloljetnog sina Igora. Radzivilovski ljetopis, 15. st.

Intenzivno se istraživalo i pitanje njegovog porijekla. U ljetopisima se imenom Varjazi nazivaju Šveđani, Norvežani, Nizozemci i Englezi. Osim Engleza, svi su oni Skandinavci ili Normani. Pristalice "normanske teorije" koja je nastala u 18. stoljeću ubrajaju i Rjurika u Normane. Smatra se da njegovo ime potječe iz pragermanskog jezika, preteče skandinavskih jezika.

Također se primjećuje da ime "Rjurik" nalikuje na ime Rorika od Dorestada, ili od Jutlanda, koji je sredinom 9. stoljeća bio vazal franačkih kraljeva. Pritom se u zapadnim izvorima ne spominje "ruski" Rjurik, a činjenica da su Rjurik i Rorik živjeli gotovo u isto vrijeme navodi neke istraživače na ideju da je riječ o istoj osobi.

Postojale su verzije da je Rjurik bio predstavnik saveza slavenskih plemena (varjaškog plemena Rus i Bodrića, tj. Obodrita), koji su živjeli na južnoj obali Baltičkog mora. Takvu je teoriju zastupao Mihail Lomonosov, znanstvenik i enciklopedist iz 18. stoljeća. On nije htio prihvatiti ideju da je začetnik ruske državnosti bio Skandinavac.

U 16. stoljeću otkriveno je da Rjurik ima i rimsko-pruske korijene, tj. da potječe od rimskog cara Augusta. Dakle, velike moskovske kneževe, Rjurikove potomke, trebalo je poštovati kao Augustove nasljednike, tj. predstavnike carskog roda.

"U kasnom srednjem vijeku Rjurikova ličnost već je služila kao temelj identiteta vladajuće dinastije. Kasnije, u 17. stoljeću, upravo će Rjurikov portret stajati na početku čuvenog 'Titularnika' velikih knezova i careva ruske države. U tom će 'Titularniku' biti predstavljeni portreti najistaknutijih vladara u ruskoj povijesti. Rjurik će tamo biti na prvom mjestu", ističe povjesničar Arkadij Tarasov.

Znači li to da se Stara Rusija pojavila kada je Rjurik postao knez?

Vjerojatno je besmisleno voditi rasprave o prvoj prijestolnici Stare Rusije, ako u Rjurikovo vrijeme ni država kao takva još nije postojala. Ali i po ovom pitanju postoje različita mišljenja.

Portret Ivana III. iz

Suvremeni povjesničari navode 882. godinu kao uvjetni datum formiranja staroruske države, odnosno, datum kada je Rjurikov rođak Oleg ujedinio Novgorod i novoosvojeni Kijev.

Prema stavu moskovske povijesne škole, Rusija je nastala tek u 14.-15. stoljeću za vrijeme Ivana III., velikog moskovskog kneza koji je počeo okupljati ruske kneževine oko Moskve. Ivan III. ukinuo je vazalnu ovisnost ruskih zemalja o Zlatnoj Hordi, odobrio skup zakona, razvio birokratske karakteristike države, uveo grb s dvoglavim orlom kao simbol vrhovne vlasti i prisvojio titulu cara cijele Rusije.

U Velikom Novgorodu je 1862. godine (na godišnjicu pozivanja Varjaga) za vrijeme cara Aleksandra II. svečano otvoren spomenik "Tisućgodišnjica Rusije". U njegovoj kompoziciji Rjurik kao osnivač ruske države zauzima posebno mjesto.

Nikolaj Šustov,

Car Nikolaj I., otac Aleksandra II., oslužbenio je 862. godinu kao godinu nastanka državnosti Rusije. Njegov je sin proslavio okruglu godišnjicu državnosti i organizirao veliko pompozno otvaranje spomenika, težeći ka ostvarenju nekih svojih političkih ciljeva.

Spomenik mileniju Rusije: Kremlj, Veliki Novgorod.

Prvi mu je cilj bio naglasiti kontinuitet moći – stoga su na bareljefu spomenika prikazani ključni vladari. Drugi – istaknuti kako je vladavina Rusijom počela "prijateljskim dogovorom" vlasti i naroda, tj. Rjurika i plemena koja su ga pozvala, i kako se ona (vladavina) još uvijek zasniva na njemu. I na kraju, otvaranje spomenika u Novgorodu trebalo je skrenuti pažnju na "prve slobode" koje su uživali stanovnici srednjovjekovne Novgorodske republike. Tadašnjim vlastima bilo je važno ovu paralelu povući 1862. godine u kontekstu liberalnih "Velikih reformi" Aleksandra II.

Prvi knez Rjurik na spomeniku

Očigledno je da su tijekom stoljeća pojedina mjesta u ljetopisima, kao i tumačenjima ruske povijesti, isticana na temelju potrebe da se obrane aktualne političke teze. I premda nema nedvosmislenih odgovora na pitanja vezana za nastanak ruske državnosti, Rjurikov status "rodonačelnika" Rusije službeno je priznat, a pozivanje Varjaga tretira se kao važna prekretnica u povijesti ruske države.

  • Pretplatite se na naš kanal na Telegramu
  • Pretplatite se na naš tjedni newsletter putem e-pošte
  • Omogućite push obavijesti na našoj internetskoj stranici
  • Instalirajte VPN na svoje računalo i/ili telefon kako biste imali pristup našoj internetskoj stranici, čak i ako je blokirana u vašoj zemlji

Ova stranica koristi kolačići. Ovdje za više informacija

Prihvatite kolačiće