Kroz koje je dijelove današnje Rusije prolazio Veliki put svile?

Russia Beyond (Photo: Legion Media; Archive)
Drevni trgovački put između Azije i Europe prolazio je i kroz neke ruske zemlje.

Od davnina su karavane natovarene svilom i začinima išle iz Kine na Zapad – u Rimsko Carstvo. Savladavajući pustinje, planine i stepe, tjerale su konje i egzotične životinje, i prevozile plemenite metale, porculan i staklo, vunu, kožu i tepihe. I naravno, rižu i čaj. Smatra se da je upravo Veliki put svile omogućio razmjenu ne samo robe, nego i tehnologija (na primjer, Europa je naučila praviti papir i barut), kulturnih i vjerskih tradicija. S druge strane, i kuga je također stigla s Istoka.

S vremenom je Put svile postao velika, razgranata mreža trgovačkih puteva s nekoliko ogranaka. Od 6. do 15. stoljeća oni su prolazili i preko teritorija današnje Rusije. Međutim, nisu svi oni tada pripadali ruskoj državi, koja se pojavila tek krajem 9. stoljeća.

Dionice puta prolazile su kroz:

1. Centralnu Aziju

Buhara

Tada su ova mjesta pripadala uglavnom Mongolskom Carstvu, a s vremenom su postala dio Ruskog Carstva i SSSR-a. Na putu karavana našli su se drevni gradovi kao što su Samarkand i Buhara (sada Uzbekistan) i Ašhabad (sada Turkmenistan).

2. Južni Sibir

Južni Ural

Put i njegovi ogranci također su prolazili preko juga Uralskih planina, a pojedinačne trgovačke karavane stizale su i do Bajkalskog jezera.

3. Povolžje

Kazanj

Savladavajući (ili obilazeći) Kaspijsko jezero, karavane su stizale na ušće Volge i s vremenom su počele intenzivno koristiti riječne puteve za trgovinu. Tako je formiran poseban Volški trgovački put. Kina je trgovala s Povolškom Bugarskom i Hazarskim kanatom. Danas su to teritoriji Tatarstana, između ostalog su to i njegovi trgovački gradovi Kazanj i Bolgar.

4. Kalmikiju

Elista

Prešavši glavnu rusku rijeku Volgu, karavane su išle kroz kalmičke stepe i stizale u Elistu. Danas je to Kalmikija, jedina budistička regija u Europi. Ova južna republika ušla je u sastav Rusije početkom 17. stoljeća.

5. Kavkaz

Derbent

Neke su karavane zaobilazile Kaspijsko jezero sa sjevera i prelazile Volgu, a zatim se kretale južnije prema Kavkazu. A još su mogle, na primjer, odmah prijeći Kaspijsko jezero i stići u drevni grad Derbent (danas Republika Dagestan).

Preko sjevernog i južnog Kavkaza povjesničari izdvajaju dva ogranka Velikog puta svile – Misimijanski i Darinski. Arheolozi su u različim ruskim republikama Sjevernog Kavkaza pronašli neke artefakte i ostatke raznovrsne robe s Istoka ili iz Egipta. Među njima su, na primjer, drevne kineske vaze u današnjoj Kabardino-Balkariji.

6. Sjevernu obalu Crnog mora

Krim, Gurzuf

Prelazeći preko Kavkaza, trgovci su se kretali prema Crnom moru. Nekada su na Tamanskom poluotoku i Krimu postojale drevne grčke kolonije, koje su tada kontrolirali Đenovljani i Mleci. Oni su prenosili robu dalje u Europu. Danas je ovo suvremeni Krasnodarski kraj i poluotok Krim. Od Crnog mora put je vodio u Carigrad (danas Istanbul u Turskoj).

7. Azovsko more

Rostov na Donu

Bilo je karavana koje nisu išle prema Crnom moru, nego su prelazile stepe i pustinje Kalmikije i stizale do Azovskog mora i ušća rijeke Don. Danas je to Rostovska oblast.

***

Počevši od 2009. u Rusiji se svake godine održava autoreli "Put svile" koji prolazi kroz oblast Donje Volge (Volgograd, Astrahanj), a također kroz Kalmikiju i Kavkaz, a ponekad zalazi i u Centralnu Aziju i Kinu.

  • Pretplatite se na naš kanal na Telegramu
  • Pretplatite se na naš tjedni newsletter putem e-pošte
  • Omogućite push obavijesti na našoj internetskoj stranici
  • Instalirajte VPN na svoje računalo i/ili telefon kako biste imali pristup našoj internetskoj stranici, čak i ako je blokirana u vašoj zemlji

Ova stranica koristi kolačići. Ovdje za više informacija

Prihvatite kolačiće