Kako su ruski carevi slavili rođendane?

Aleksej Mihajlovič (1629.-1676.) od svog je rođendana načinio državni praznik. Za vrijeme njegove vladavine u glavnom državnom zakoniku "Sobornoje uloženije" iz 1649. godine navodili su se dani na koje je bio zabranjen rad sudova i ministarstava. Posebno su bili izdvojeni "praznik rođenja cara gospodara i velikog kneza Alekseja Mihajloviča cijele Rusije, i njegove blagovjerne carice i velike kneginje Marije Iljinišne, i njihove blagorodne djece".

Proslava u Granovitoj palači Kremlja. Minijatura iz knjige o proglašenju carem Mihaila Fjodoroviča, 1672.-1673.

Javna domena

Sve je počelo od Mihaila Fjodoroviča (1596.-1645.), koji je rođen 12. srpnja (po starom kalendaru), a to je također bio njegov "dan anđela". Mihail Fjodorovič je okrunjen na dan uoči svog imendana, 11. srpnja 1613. godine. Otada se u obitelji Romanov ustalio običaj obilježavanja carskog imendana kao državnog praznika.

Kako su ruski carevi slavili imendane

Kao i svaki kršćanin, car je na svoj imendan ujutro prisustvovao liturgiji u crkvi i pričešćivao se. Zatim je slijedila proslava. Najprije je na imendan dolazio samo najuži krug najutjecajnijih boljara koje je car pozivao za "malu trpezu", dok su na večernjoj trpezi bili prisutni svi najviši državni činovnici.

Prema običaju, slavljenik je uvijek dijelio imendanske piroge (pecivo s punjenjem). Car ih je obično poklanjao najutjecajnijim dvoranima nakon crkvene službe povodom imendana. Ako su carević ili carevna bili mali, pirogi su se poklanjali u njihovo ime. Pritom su bili obavezni pokloni za slavljenika. Na dan carskog imendana gosti su u Kremlj donosili zlatno posuđe, vezene tkanine, nakit, a plemići i krupni trgovci koji nisu bili pozvani na proslavu slali su u Kremlj poklone "na carevo ime". Izostanak poklona mogao se loše odraziti na napredak u službi i osobnu karijeru.

Svečanost u Granovitoj palači, 1883.

Konstantin Makovski/Javna domena

Caričin imendan proslavljao se s manje pompe. U Zlatnu palaču ženske polovice dvorca dolazili su najviši boljari i patrijarh carici čestitati praznik. Također, u crkvi se služila svečana liturgija. Imendani carevića i carevne proslavljali su se isti način, ali nešto skromnije.

Kada su carevi počeli slaviti rođendane?

Proslava rođendana bio je europski običaj. Među ruskim carevima prvi je svoj rođendan 30. svibnja (po starom kalendaru) 1676. godine proslavio car Fjodor Aleksejevič, stariji sin Alekseja Mihajloviča i čovjek europskih uvjerenja.

Petar Veliki također je redovno obilježavao svoj rođendan, svaki put organizirajući veliku gozbu, a ponekad i dvije. Na svoj 38. rođendan, koji je slavio u kući Menšikova u Peterburgu, car je svim gostima naredio da skoče u rov s vodom pored dvorca i popiju za njegovo zdravlje. Mnogi, uključujući kneza Menšikova, pritom su se prehladili i razboljeli. Car je 1718. godine svoj 46. rođendan proslavio u Ljetnom vrtu. Tada su mnogi gosti zaspali u parku.

Svečanost na dvoru Petra I., 1858.

Stanislav Hlebovski/Javna domena

Posljednji rođendan 30. svibnja (po starom kalendaru) 1724. godine car je dočekao u Golovinskom vrtu u Moskvi, u rajonu Lefortovo. Prisustvovao je službi u crkvi, primio čestitke po izlasku, a zatim sve pozvao na svečani ručak u vrtu. Od šest do jedanaest sati gosti i car zabavljali su se na otvorenom, a proslava je okončana vatrometom iznad Golovinskog jezera. U ponoć su se gosti razišli kućama.

Kasnije su se rođendani i imendani careva i članova njihovih obitelji obavezno proslavljali priređivanjem balova. Pritom su se imendani članova carske obitelji i dalje tretirali kao državni praznici. U svim crkvama carstva na taj su se dan ljudi molili za zdravlje slavljenika.

Rođendani su pritom zadržali status obiteljskog praznika. Nikolaj I. rođendan je slavio izrazito skromno. Njegova kći Olga je zapisala: "Nije dozvoljavao nikakve poklone za sebe, osim platnenih maramica, samo bismo ga povremeno obradovali nekim komadom oružja koje bi on obavezno predao u državni arsenal. Od nas, djece, volio je dobiti crteže koje smo sami napravili."

Svečana večera u Zimskom dvorcu (Peterburg), glavnoj rezidenciji ruskih careva, 1873.

Mihaj Ziči/Javna domena

Ali zato se rođendan carice Aleksandre Fjodorovne obilježavao balom i svečanom povorkom u Peterhofu, koji su bili toliko raskošni da su se ljudi masovno okupljali da bi ih promatrali, pa su 22. srpnja svi stanovi za iznajmljivanje u Peterhofu bili zauzeti. "Kažu da na dan proslave caričinog rođendana iz Peterburga polazi šest tisuća kočija, trideset tisuća pješaka i beskonačan broj čamaca, i sva se ova tušta i tma ljudi po dolasku u Peterhof utabori oko dvorca", zapisao je markiz Astolphe de Custine.

Pritom se Nikolajev imendan kao državni praznik obilježavao "svečanom službom, balom i službenim ručkom u Bijeloj dvorani Zimskog dvorca, gdje bi se obično okupilo oko tisuću uzvanika", piše povjesničar Leonid Viskočkov.

Bal u Zimskom dvorcu, 1873.

Javna domena

Često je proslavu imendana careva i carica pratila svečana smotra pukovnija na Dvorskom trgu. Osim toga, imendan je često bio "dvostruki", jer je dan nebeskog zaštitnika bio isti za sve članove obitelji s istim imenom. Zato su Aleksandar II. i njegov sin veliki knez Aleksandar Aleksandrovič, budući car Aleksandar III., posebno svečano i s dvostrukim brojem gostiju proslavljali "Aleksandrov dan".

• Pretplatite se na naš kanal na Telegramu
• Pretplatite se na naš tjedni newsletter putem e-pošte
• Omogućite push obavijesti na našoj internetskoj stranici
• Instalirajte VPN na svoje računalo i/ili telefon kako biste imali pristup našoj internetskoj stranici, čak i ako je blokirana u vašoj zemlji