Olga Spesivceva (Spesiva) na turneji po Australiji // Spesivceva u kostimu Odette iz Labuđeg jezera, 1934.
Bio je ožujak 1919. godine. Po cijeloj Rusiji divljao je građanski rat, a u prostorijama Marijinskog teatra u Sankt-Peterburgu vladala je mrtva tišina. Kada se zavjesa podigla, gledatelji su ugledali vitku balerinu Olgu Spesivcevu, obasjanu blagom svjetlošću i spremnu debitirati u baletu "Giselle".
Čim je odjeknula glazba, pokrenula se i Olga, i svaki je njen pokret svjedočio o gracioznosti i osjećajnosti. Toliko je uvjerljivo dočarala karakter Giselle da su kritičari to doživjeli kao da su vidjeli junakinju uživo. Bili su očarani, a njihovi su pogledi bili prikovani za pozornicu na kojoj se upravo formirao standard za sve buduće "Giselle".
Ruska balerina Olga Aleksandrovna Spesivceva. 1. veljače 1895.
SputnikOva fantastična izvedba bila je samo jedan od mnogih jarkih momenata u životu Olge Spesivceve (1895.-1991.), jedne od najvećih balerina 20. stoljeća. Rođena u seocetu blizu Rostova na Donu, na jugu Rusije, Olga je zahvaljujući izuzetnom talentu preko trnja stigla do zvijezda, tj. do svjetske scene i svjetskog priznanja, da bi na kraju pala u siromaštvo i zaborav.
Olgin otac bio je glumac u lokalnom kazalištu. Umro je kada je ona imala samo šest godina. Suočena s velikim teškoćama, njena je majka s mukom odgojila petero djece i na kraju smjestila Olgu u sirotište u Sankt-Peterburgu.
Četiri godine kasnije desetogodišnja Olga upisana je u Carsku školu baleta, jer je primijećeno da je talentirana. Pod budnim okom utjecajnih nastavnika, poput Agripine Vaganove, Olga je usavršavala svoje majstorstvo, isijavajući prirodnu gracioznost i rijetku sposobnost da izrazi osjećaje pomoću pokreta.
Olga Spesivceva u "Giselle", oko 1910.
Roger Viollet/Getty ImagesOlgin uspon ka vrhuncu slave bio je munjevit. Ona se 1913. u svojoj devetnaestoj godini pridružila Carskom ruskom baletu (kasnije poznatom pod nazivom Kirovski balet) i brzo je dobila priznanja za izuzetnu tehniku i izražajnost. Prvi veliki uspjeh doživjela je u svibnju 1916. godine, kada je izvela adagio u "Carstvu sjena", a kasnije i ulogu Nikije u "Bajaderi" Mariusa Petipe.
"Njene arabeske po ljepoti su uspoređene s [jednom od najpoznatijih balerina toga doba, Anom] Pavlovom. Svaka joj je poza bila odmjerena i čvrsta", rekao je Akim Volinski, tadašnji poznati baletni kritičar. Zatim je Olga poželjela ulogu Giselle, ali se smatralo da su Pavlova i Tamara Karsavina vodeće balerine. Olga je posjetila psihijatrijsku kliniku da bi proučila ponašanje i mimiku pacijenata i tako precizirala detalje karaktera svoje junakinje.
Njen debi u "Giselle" u ožujku 1919. godine doživio je fantastičan uspjeh. "Lakoća njenog uzleta bila je gotovo neshvatljiva, ona je zakoračila izvan granica umjetnosti", napisao je kritičar Valerij Bogdanov-Berezovski.
"S njenim izvođenjem Giselle nije se mogla mjeriti nijedna današnja balerina. Nijedna se nije mogla usporediti s njom po umjetničkoj i dramaturškoj interpretaciji", napisala je balerina Vera Nemčinova u jednom pismu 1960. godine. "Njoj je sve bilo tako lako, ja nikada nisam vidjela izvođača koji bi se mogao usporediti s njom."
1916. godine bjesnio je Prvi svjetski rat, no Sjedinjene Države još su uvijek bile neutralne, pa je impresario kazališta "Velika Rusija" Sergej Djagiljev pozvao Olgu na turneju po Americi strupom "Ruski balet". Nastupila je u New Yorku sa sjajnim Vaclavom Nižinskim u "Duhu ruže" i "Les Sylphides".
Pa ipak, prvi međunarodni uspjeh doživjela je kada je s Djagiljevom gostovala u Londonu 1921. i Buenos Airesu 1923. godine, gdje je nastupala u Teatru Colón. Za vrijeme gostovanja u Londonu nastupila je u "Uspavanoj ljepotici" Mariusa Petipe, postavljenoj na glazbu Čajkovskog. U inozemstvu su je često zvali Olga Spesiva, jer joj je prezime bilo dugačko i teško za izgovor.
Kada se vratila u Rusiju, sovjetska vlast bila je u usponu. Olga je dospjela u okruženje boljševičkog funkcionara Borisa Kapluna (pojedini izvori kažu da je on bio oficir-čekist). On joj je pomogao da 1924. godine napusti SSSR. Tada je već bilo teško napustiti zemlju, jer je za izlazak bila potrebna viza, koju je bilo gotovo nemoguće izvaditi.
Olga Spesivceva kao Aspicija u baletu "Faraonova kći", 1923.-1924.
SputnikNašavši se u inozemstvu, Olga se pridružila europskoj turneji baletne trupe "Ruski balet". Prva im je stanica bio Pariz, epicentar balenkog svijeta. Olga je kao primabalerina nastupala u "Labuđem jezeru", "Esmeraldi" i "Faraonovoj kćeri". Publiku su osvojili njeni nastupi u "Les Sylphides" i "Uspavanoj ljepotici". Pariški kritičari hvalili su je kao utjelovljenje gracioznosti i elegancije.
Djagiljev je za nju rekao: "Mojoj zapanjenosti nije bilo kraja kad sam sreo Spesivcevu. Ljepota i čistoća njenog bića plijene u većoj mjeri nego Pavlova."
Labuđe jezero, 8. srpnja 1929. Rusko-francuski umjetnik baleta i koreograf Serge Lifar (1905.-1986.) i Olga Spesivceva.
Sasha/Hulton Archive/Getty ImagesTijekom čitave karijere Olga je surađivala s poznatim koreografima i baletanima svoga doba. Njeno partnerstvo s legendarnim koreografom Michelom Fokineom rezultiralo je nezaboravnim interpretacijama klasika baleta poput "Les Sylphides". Njena suradnja s poznatim baletnim plesačima, među kojima su bili Leonide Massine i Serge Lifar, dala je njihovim nastupima dubinu koja nije mogla ostati neprimijećena.
S Antonom Dolinom
John VaroliTijekom 1920-ih i 1930-ih Olgina zvijezda sijala je zahvaljujući majstorstvu tehničkog izvođenja i gracioznosti. Kolege su često isticali da je ona bila vrlo vrijedna i da je bila perfekcionistica. Koreograf George Balanchine kreirao je 1927. godine balet "Mačka" (La Chatte) specijalno za nju. Olgine interpretacije odlikovale su se istančanom muzikalnošću i rijetkom sposobnošću da pokretima izaziva duboke osjećaje.
Kada je 1929. godine umro Djagiljev, "Ruski balet" se raspao. Olga se 1932. pridružila novoosnovanom "Ruskom baletu Monte Carlo", gdje je izvodila kultne uloge poput Odette/Odilije u "Labuđem jezeru", i naravno, naslovnu ulogu u "Giselle".
"Ona je bila osjećajna, tiha djevojčica. Uvijek je dolazila na vrijeme, nikada nije histerizirala, bila je vrlo bliska sa svojom majkom koja ju je svuda pratila", napisala je balerina Romola Nižinski u jednom pismu 1960. godine. Romola je bila supruga legendarnog Vaclava Nižinskog. "Moj je muž bio uvjeren da je u Olgi pronašao balerinu istog kalibra kao što je bila Pavlova."
Olga Spesivceva 1915.
Biblioteka kongresaZahvaljujući baletu Olga je dolazila u kontakte s drugim velikanima ruske kulture, na primjer s poznatim slikarom i kazališnim scenografom Leonom Bakstom. "U Londonu sam se 1921. godine osobno srela [s Bakstom] i igrala ’Uspavanu ljepoticu’, koju je Bakst postavio na scenu i kreirao. On je 1924. godine radio u Parizu u operi. Porazgovarao je s redateljem o meni, pa sam zahvaljujući [Bakstovom] zalaganju potpisala ugovor i nastupala u ’Giselle’", napisala je Olga u pismu prijateljici.
Olga Spesivceva na centralnoj stanici, Sidney, 1934.
Sam Hood/State Library of New South WalesTijekom nastupa u Australiji u jesen 1934. godine Olga je doživjela svoj prvi živčani slom, kada je posumnjala da su drugi izvođači zapravo špijuni koji je pokušavaju otrovati. Oproštajni nastup izvela je 1939. godine u Teatru Colón (Buenos Aires). Iste se godine preselila u SAD, gdje je zatim predavala u Fondu baletnog teatra u New Yorku.
Njen romantični partner, bogati američki biznismen Leonard G. Braun, iznenada je umro 1941. godine, nakon čega se njeno psihičko rastrojstvo pojačalo i više se nije moglo sakriti od javnosti. Olga se krila u hotelskoj sobi u New Yorku i vikala da su se špijuni vratili i žele je otrovati.
Potpuno usamljena u Americi, Olga je krajem 1941. kao socijalni slučaj primljena na liječenje u psihtrijatrijsku kliniku na sjeveru Manhattana. "Madam Spesiva nema rodbinu u ovoj zemlji i nije dovoljno racionalna da razborito govori o sebi i svojoj prošlosti", napisao je njujorški odvjetnik Edmond Mann u studenom 1949. godine. On je predstavljao njene interese. "Ponekad ona shvaća da je svojevremeno bila velika zvijezda. Zbog svojih zabluda i halucinacija slabo je zainteresirana za svoje okruženje i sklona zanemarivati osobne potrebe i ne obraćati pažnju na svoj izgled."
Sovjetska omotnica i pismo od sestre iz Lenjingrada
John Varoli"Mnogo sam joj puta odlazila u posjet... Bio je to srceparajući prizor... Još jedna velika balerina čija je karijera uništena. Olgu je svijet danas zaboravio, samo je se mali broj zaljubljenika u balet sjeća", napisala je Romala Nižinski 1960. godine.
Olga Spesivceva i Anton Dolin nakon mnogo godina.
John Hall/youtube.comOlga je u međuvremenu postala pobožna ruska pravoslavna kršćanka i boravak u psihijatrijskoj klinici teško joj je padao. Dokumenti u Njujorškoj javnoj biblioteci govore o tome da je u bolnici držana protiv svoje volje. Članovi obitelji u Lenjingradu (danas Sankt-Peterburg) i sovjetsko veleposlanstvo pokušavali su isposlovati njeno oslobađanje i povratak u Rusiju.
"Ona je vrlo odlučna da se vrati kući u Rusiju, u Lenjingrad koji ne nalikuje mnogo na onaj Sankt-Peterburg kakav je zapamtila u djetinjstvu. Nakon 20 godina u egzilu ona čezne za kućom, za svojom obitelji, sestrom i bratom, za ruskim narodom. Sada je njoj 67 godina. Želi otići [u Rusiju] tamo umrijeti", napisao je blizak Olgin prijatelj Dale Fern u pismu prvoj dami SAD-a Jacqueline Kennedy u srpnju 1962. godine.
Bivša primabalerina Olga Spesivceva (lijevo) pregledava album s fotografijama s groficom Aleksandrom Tolstoj (desno) u grofičinom pansionu u New Yorku, 4. svibnja 1964.
Alan Raia/Newsday RM/Getty ImagesKrajem 1963. godine Olga je puštena iz psihijatrijske klinike kada je naglo ozdravila zahvaljujući novim lijekovima. Ali umjesto da ispuni njenu želju i vrati je u Rusiju, lokalna emigrantska zajednica, koja je bila antisovjetski nastrojena, uredila je da brigu o Olgi preuzme Tolstojeva fondacija u Valley Cottageu u New Yorku.
Tu je instituciju 1939. godine osnovala Aleksandra Tolstoj, mlađa kći velikog ruskog pisca, u svrhu pružanja pomoći ruskim emigrantima i utočišta starijim emigrantima koji su se našli u nevolji. Olga je ostatak svoga života provela pod okriljem Fondacije. Umrla je 1991. godine u 97. godini. Sahranjena je na ruskom pravoslavnom groblju Novo-Divejevo u Nanuetu, u New Yorku.
Scena iz spektakla Sanktpeterburškog državnog akademskog teatra baleta Borisa Eifmana "Crvena Giselle", posvećenog sjećanju na legendarnu plesačicu s početka 20. stoljeća Olgu Spesivcevu.
Dmitrij Korobejnikov/SputnikU siječnju 1997. godine u Teatru Borisa Eifmana u Sankt-Peterburgu izvedena je premijera "Crvene Giselle", priče o balerini uvučenoj u dramatičan vrtlog revolucije u Rusiji. Život Olge Spesivceve poslužio je Eifmanu kao inspiracija.
(Autor se zahvaljuje Njujorškoj javnoj biblioteci za omogućen pristup arhivima Dalae Ferna i Olge Spesivceve).
Prijavite se
na naš newsletter!
Najbolji tekstovi tjedna stižu izravno na vašu e-mail adresu
