Ovi su američki predsjednici radili u Rusiji!

Kira Lisicka (Legion Media; National Portrait Gallery (United States); Transylvania University)
Adams Mlađi, Buchanan i Hoover najprije su radili na razvoju američko-ruskih odnosa, a zatim su postali šefovi svoje države.

John Quincy Adams, 6. predsjednik SAD-a, radio u Rusiji od 1809. do 1814. godine

Adams Mlađi prvi je put posjetio Rusiju kada mu je bilo 14 godina. Bilo je to 1781. godine, kada je u svojstvu tajnika pratio Francisa Danu, prvog američkog izaslanika u Sankt-Peterburgu, koji tada nije uspio predati carici Katarini II. svoje akreditivno pismo.

John Quincy Adams, autor John Singleton Copley

Drugi je put John Quincy došao u Rusiju 1809. godine kao službeni diplomatski predstavnik SAD-a u Rusiji. Postao je prvi "opunomoćeni izaslanik" u Sankt-Peterburgu. U prepisci sa svojom majkom on se žalio na visoke troškove života u ruskoj prijestolnici.

"Vi ste upoznati s poteškoćama i troškovima svakodnevnog života američkog ministra u drugim dijelovima Europe. Oni su svuda veliki, ali ovjde su veći nego bilo gdje drugdje. I dalje smo smješteni u krčmi, koja je vrlo skupa. Posjeti dvoru česti su i obvezni, obično dva puta dnevno – ujutro na prijamu i uvečer na balu i večeri. Ništa od garderobe koju sam ponio nije odgovaralo za pojavljivanje u takvom društvu. Ženske haljine daleko su skuplje od odijela za muškarce, a mora ih biti više, za razne prilike. Broj slugu koje treba izdržavati najmanje je tri puta veći od onoga što je potrebno na drugim mjestima, a klima je takva da su troškovi za odijelo svakoga od njih nešto što nije poznato u južnijim krajevima", napisao je on u veljači 1810. godine.

Adams je radio u Rusiji do 1814. godine. Njegov se mandat poklopio s razdobljem Napoleonovih ratova, i zadatak ovog američkog diplomata bio je isposlovati maksimalne trgovinske povlastice za svoju zemlju. Poteškoće su postojale zbog činjenice da se Amerika nalazila u konfrontaciji s Engleskom, tadašnjom saveznicom Rusije. Međutim, Adams je brzo izgradio dobar osobni odnos s carem Aleksandrom I. Oni su čak šetali zajedno obalom Neve.

John i njegova supruga Louisa dobili su 1811. kćer Louisu Catherine. Nažalost, djevojčica je umrla nakon godinu dana i postala prva državljanka SAD-a sahranjena u Rusiji.

Na molbu Noaha Webstera, autora rječnika, Adams mu je slao knjige o ruskoj gramatici i rječničkom sastavu ruskog jezika. To je bio početak proučavanja ruskog jezika i kulture u SAD-u.

James Buchanan, 15. predsjednik SAD-a, radio u Rusiji od 1932. do 1934. godine

James Buchanan, autor George Peter Alexander Healy

Zahvaljujući Buchananu je 1832. godine potpisan Rusko-američki sporazum o trgovini i plovidbi. Dokument je predviđao zajednička međusobna trgovinska prava i osiguravao uvjete s najvećim povlasticama u trgovini.

Iako mu je razdoblje službe bilo kratko, Buchanan je uspio sklopiti veze u Peterburgu i steći naklonost cara Nikolaja I.

"Car je ideal vladara u Rusiji, i po mom mišljenju, on je sposobniji i čestitiji čovjek od svih onih koji ga okružuju. Laskam samome sebi nadom da se pozitivna promjena dogodila u njegovom odnosu prema Sjedinjenim Državama od mog dolaska ovdje. Premda su me u početku potpuno zanemarivali", pisao je on svojoj sestri. "Što god mi mislili o njegovoj politici, ovdje se svi slažu da u privatnim odnosima njegov karakter predstavlja primjer za cijelo carstvi. Kao muž, otac, brat i prijatelj on je uzor svim svojim podanicima."

Kada je diplomat napustio Sankt-Peterburg, Nikolaj I. je zamolio da predsjedniku Jacksonu prenesu da novi američki veleposlanik bude "isti kao Buchanan".

Herbert Clark Hoover, 31. predsjednik SAD-a, radio u Rusiji kao poduzetnik od 1909. do 1913. godine, pomagao u borbi protiv masovne gladi 1921.-1923.

Herbert Clark Hoover, 1874.-1964., 31. predsjednik SAD-a. Ilustracija iz 1919. godine.

Hoover, po obrazovanju rudarski inženjer, radio je u Rusiji od 1909. godine. U Kištimu na Uralu kupio je poduzeća od nasljednika južnouralskog trgovca Rastorgujeva i otvorio Kištimsko dioničko društvo rudarskih poduzeća. Bavio se i financijskom reorganizacijom i modernizacijom proizvodnje.

"Taj uspjeh u Kištimu imao je važne implikacije. Do tada su ruskom industrijom često dominirali njemački i britanski izvođači. Rusi su uvijek bili sumnjičavi prema njima, jer su se plašili političkih posljedica i bili ogorčeni zbog superiornosti njihovih dužnosnika. A takav osjećaj nisu imali prema Amerikancima. Ruski inženjeri bili su najsposobniji stručnjaci u oblasti tehnike, ali nisu bili vješti u administrativnim poslovima. S Amerikancima su se slagali jer je među njima postojalo neko instinktivno prijateljstvo", napisao je Hoover u svojim memoarima.

S obzirom na to da je brzo stekao autoritet u Kištimu, Hoover je pozvan da rukovodi industrijalizacijom nalazišta u Altajskim planinama. Po njegovom mišljenju, to je bilo najveće i najbogatije rudno nalazište na svijetu. Američki inženjeri radili su u njemu do revolucije 1917. godine.

Hoover je napustio Rusiju 1913. godine. "Da nije bilo Prvog svjetskog rata, imao bih najveći inženjerski honorar koji je čovjek ikada vidio", prisjećao se on svog rada u Rusiji, gdje je također bio i na čelu nekoliko rudarskih i naftnih kompanija.

Sjedinjene Države su 1917. godine prekinule diplomatske odnose s boljševičkom vladom. Pa ipak, kada je 1921. godine u Sovjetskoj Rusiji počela masovna glad, over je, već kao ministar trgovine SAD-a i šef Američke administracije za pomoć, slao humanitarnu pomoć ovoj zemlji, unatoč izuzetno negativnom stavu prema boljševizmu.

U okviru ove humanitarne misije besplatnu je pomoć dobilo 20 milijuna stanovnika Sovjetske Rusije. Dostavljali su se hrana i obuća, poljoprivredna mehanizacija i sjeme, otvarale su se bolnice i ambulante.

Za vrijeme Hooverovog predsjedničkog mandata Sjedinjene Države aktivno su razvijale trgovačke odnose sa SSSR-om. Uz američku je pomoć 1932. godine puštena u rad tvornica automobila u Nižnjem Novgorodu, a također metalurški kombinat u Novokuznjecku.

  • Pretplatite se na naš kanal na Telegramu
  • Pretplatite se na naš tjedni newsletter putem e-pošte
  • Omogućite push obavijesti na našoj internetskoj stranici
  • Instalirajte VPN na svoje računalo i/ili telefon kako biste imali pristup našoj internetskoj stranici, čak i ako je blokirana u vašoj zemlji

Ova stranica koristi kolačići. Ovdje za više informacija

Prihvatite kolačiće