Tko je i zbog čega protjeran iz SSSR-a?

Najpoznatiji „izgnanici“

Lav Trocki

Lav Trocki

Legion Media

Lav Trocki je bio jedan od tvoraca SSSR-a. Vodeći političku borbu on se još sredinom 1920-ih uhvatio u koštac sa Staljinom. I izgubio je bitku. Isključen je iz partije 1927., a 1928. je protjeran u Alma-Atu. Od Staljina je dobio ultimatum da se povuče i potpuno obustavi svoju političku aktivnost ili će protiv njega biti poduzete mjere. On je ultimatum odbio, pa je Politbiro donio odluku da se Trocki protjera iz zemlje.

U veljači 1929. godine u pratnji pripadnika Ujedinjene državne političke uprave (OGPU) Lav Trocki je sa ženom i sinom prebačen u Istanbul, a 20. veljače 1932. godine list „Pravda“ objavio je odluku Prezidijuma Centralnog izvršnog komiteta SSSR-a, koju je potpisao predsjednik Mihail Kalinjin, da je Trockom i članovima njegove obitelji oduzeto sovjetsko državljanstvo „zbog kontrarevolucionarnog djelovanja“.

Aleksandar Solženjicin

Žitelji Magadana na aerodromu dočekuju Aleksandra Solženjicina, koji se vratio u Rusiju poslije 20 godina.

D. Korotajev/Sputnik

Solženjicin je po svojim uvjerenjima u početku bio komunist. Još u mladosti je htio biti pisac, pa je neposredno pred rat izvanredno upisao književnost. Kada je počeo rat on se prijavio za front, a tamo je počeo kritički gledati na djelatnost Josifa Staljina kao šefa države i o tome je pisao u pismima koja je slao prijatelju. Zbog tih pisama je uhićen i osuđen na osam godina zatvora i tri godine izgnanstva, da bi 1957. godine, poslije Staljinove smrti, bio rehabilitiran.

Zatvorsko iskustvo je poslužilo kao baza Solženjicinove „robijaške proze“ koja je u Hruščovljevo vrijeme objavljivana u SSSR-u. Međutim, dolaskom Leonida Brežnjeva na vlast Solženjicin se opet našao „s one strane zakona“. Počeo se intezivno pojavljivati u javnosti. Njegova djela nisu mogla proći cenzuru, pa su kružila u „samizdatu“ tako, a 1970. je na zapadu dobio Nobelovu nagradu. Stalno je bio pod paskom KGB-a i preživio je pokušaj trovanja. Vlast je nudila Solženjicinu da napusti SSSR, ali je on i pored svega odbijao tu ponudu.

Početkom 1974. državni vrh SSSR-a je razmatrao Solženjicinov slučaj i donio odluku da mu se oduzme državljanstvo i da se pisac protjera iz zemlje, što se i dogodilo 12. veljače 1974. godine. Ubrzo zatim je zemlju napustila i njegova obitelj i u SSSR-u je počelo uništavanje tiskanih primjeraka Solženjicinovih djela. Državljanstvo mu je vraćeno 1990, a on se 1994. vratio u Rusiju. Umro je 2008. godine u Moskvi.

Viktor Korčnoj

Međunarodni velemajstor Viktor Korčnoj. Turnir reprezentacija SSSR-a u šahu.

Fred Grinberg/Sputnik

Izvrsni šahist Viktor Korčnoj je zbog svog nezavisnog karaktera u mladosti dolazio u konflikt sa sovjetskim uređenjem, o čemu je detaljno pisao u knjizi „Bilješke nepovratnika“. Uza sve to, Korčnoj je bio višestruki prvak SSSR-a i jedan od najboljih šahista na svijetu. Prema njegovim riječima, vlasti su mu 1966. godine ponudile da promijeni državljanstvo, ali je on odbio. Kasnije je zažalio zbog toga i rekao: „Izgubio sam 11 godina života“.

Korčnoj je 1974. izgubio partiju protiv Anatolija Karpova u meču pretendenata za susret sa svjetskim prvakom, Bobbyjem Fischerom. Partija je odigrana u Moskvi, gdje je Karpov uživao očiglednu podršku „odozgo“. Dovoljno je reći da su u sali sjedili „klakeri“ koji su aplaudirali Karpovu, dok su Korčnojeve poteze pratili u tišini. Korčnoj je poslije meča oštro kritizirao Karpova i Sportski komitet SSSR-a i to u jugoslavenskom tisku. Poslije toga su na njega vršeni pritisci. Na primjer, godinu dana nije mogao putovati u inozemstvo.

Prvom prilikom, kada je zabrana ukinuta, Korčnoj je otputovao na turnir u Nizozemsku, gdje je zatražio politički azil. Na kraju mu je taj azil pružila Švicarska, u kojoj je ostao do kraja života.

Sovjetsko državljanstvo mu je oduzeto 1978. godine, „uzimajući u obzir da Korčnoj V. L. sustavno poduzima korake koji su nespojivi s državljanstvom SSSR-a i svojim ponašanjem nanosi štetu prestižu SSSR-a“. Kao i mnogim drugim „nepovratnicima“ i disidentima, poznatom šahistu je državljanstvo vraćeno 1990. godine, ali se on odbio vratiti u Rusiju, mada je nekoliko puta dolazio na šahovske turnire.

Josif Brodski

Josif Brodski

Keith Beaty/Toronto Star/Getty Images

Josif Brodski je drugi nobelovac na našem spisku. Njemu je sovjetsko državljanstvo oduzeto 1972. godine.
Kako je organizirano protjerivanje iz SSSR-a?

Savjet narodnih komesara je 1921. godine donio dekret „O oduzimanju prava na državljanstvo pojedinim kategorijama osoba koja se nalaze u inozemstvu“. Prema ovom dekretu, državljanstvo Sovjetske Rusije (RSFSR) oduzeto je svakome tko je imao državljanstvo Carske Rusije i proveo više od pet godina u inozemstvu, a da se nije obratio sovjetskim predstavništvima s ciljem da izvadi nove dokumente, a također svakome tko je služio u stranim vojskama ili policiji. Na osnovu predstavki sovjetskih ambasada, 16 ljudi u različitim zemljama je 1928. godine lišeno državljanstva „zbog aktivnog antisovjetskog djelovanja“.

Budući emigranti u redu kod veleposlanstva SAD-a u SSSR-u.

Aleksandr Nemjenov/TASS

Po „Zakonu o državljanstvu SSSR-a“ od 1938. godine omogućeno je oduzimanje državljanstva sudskom presudom ili u izuzetnoj proceduri odlukom Prezidijuma Vrhovnog Sovjeta SSSR-a. Od 1958. je ta procedura povučena iz sudske jurisdikcije i samim tim je postala čisto politička kazna.

Moskovljani koji žele emigrirati iz SSSR-a u konzulatu Izraela.

Oleg Lastočkin/Sputnik

U članu 18. novog Zakona o državljanstvu SSSR-a (1978.) navedeno je da se državljanstvo može oduzeti za „djelovanje kojim se ponižava uzvišeno zvanje građanina SSSR-a i nanosi šteta prestižu ili državnoj sigurnosti zemlje“. Istraživač Jelena Ponizova piše da je „takva formulacija stvarala prostor za samovolju državnih organa i dužnosnika u ocjeni ponašanja građana“.

Tokom postojanja Sovjetskog Saveza državljanstvo je oduzeto desecima ljudi koji su se javno suprotstavljali političkom jednoumlju, ali i mnogim piscima, filozofima, redateljima i drugim stvaraocima zbog toga što njihova djela nisu bila usklađena s generalnom ideološkom linijom Komunističke partije Sovjetskog Saveza. Državljanstvo je najčešće oduzimano onome tko je već otišao u inozemstvo – na taj način mu je onemogućen povratak i uništena mu je obitelj.

Imigranti iz Rusije na aerodromu u Tel Avivu.

Aleksandar Jerohin/TASS

Predsjednik SSSR-a Mihail Gorbačov potpisao je 15. kolovoza 1990. godine ukaz „O ukidanju ukaza Prezidijuma Vrhovnog Sovjeta SSSR-a o oduzimanju državljanstva SSSR-a pojedinim osobama koja žive izvan granica SSSR-a“. Time je vraćeno državljanstvo gotovo svim osobama kojima je iz političkih pobuda bilo oduzeto u razdoblju od 1966. do 1988. godine.